Predsjednik Odbora nadzornika ESB-a o ulasku Hrvatske u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom

Objavljeno: 25.2.2021.
Predsjednik Odbora nadzornika ESB-a o ulasku Hrvatske u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom

"Prvih šest mjeseci Hrvatske i Bugarske u sklopu bliske suradnje s ESB-om ocijenio bih jako pozitivnim", ustvrdio je Andrea Enria, predsjednik Odbora nadzornika Europske središnje banke u razgovoru u HRT-ovoj emisiji "Druga strana". "Što se tiče nadzora, prvi su mjeseci tek početak. Naši supervizori upoznaju hrvatske banke, a kolege u HNB-u pritom nam pomažu. Tim u HNB-u uči našu metodologiju, pristup. Bilo je mnogo seminara, radionica. Početak je bio jako pozitivan", rekao je Enria.

Istaknuo je da je osam hrvatskih banaka od listopada prošle godine pod izravnim nadzorom ESB-a, a ostale banke, tzv. manje važne institucije, i dalje su pod izravnim nadzorom HNB-a.

Bit koncepcije bankovne unije jest ujediniti sve važne banke pod zajedničkim europskim nadzorom, objasnio je Andrea Enria i dodao da se HNB pridružio tzv. jedinstvenom nadzornom mehanizmu gdje su sve europske banke pod istim krovom. Istodobno, viceguvernerka HNB-a Martina Drvar članica je nadzornog odbora ESB-a i odgovara za sve važne institucije u bankovnoj uniji.

Pojasnio je da se nadzor važnih institucija provodi putem zajedničkih nadzornih timova, a članovi tima iz Hrvatske snažno sudjeluju u nadzoru matičnih tvrtki hrvatskih banaka u Italiji, Austriji i drugim zemljama.

Enria je naglasio kako su hrvatske banke jako dobro kapitalizirane, bolje od banaka u drugim zemljama. "Mislim da je hrvatski bankarski sektor treći po stupnju kapitalizacije unutar bankovne unije. Tu jako dobro stoji, što je svakako plus. Profitabilnost hrvatskih banaka također je bolja od prosjeka. Možda bismo htjeli da bude bolja, ali bolja je od prosjeka. Međutim, postoji općeniti problem za banke u europodručju – profitabilnost, isplativost, digitalna transformacija. To je ključno za hrvatske banke kao i za banke europodručja. To pozorno nadziremo. U srijedu sam razgovarao s hrvatskim bankama i to je bila jedna od glavnih tema. A tu je i pitanje kvalitete imovine. To je područje koje možda nije na razini na kojoj bismo htjeli da bude. Prosječni omjer neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima otprilike je dvostruko viši od europskog prosjeka. Iako, vidljiv je velik napredak u posljednje vrijeme. Naravno, kvaliteta imovine, posebno zbog krize povezane s bolešću COVID, bit će iznimno važno područje kada budemo provodili nadzor. Upravljanje je još jedno područje u kojemu postoje znatni nedostaci, u cijeloj Europi, ne samo u Hrvatskoj. Želimo ojačati upravljanje bankama zbog toga što je to ključ njihove otpornosti", ustvrdio je predsjednik Odbora nadzornika ESB-a.

Napomenuo je da je započeo test otpornosti na stres europskoga bankarskog sektora, koji će uključiti i hrvatske banke, a čiji će rezultati biti gotovi oko srpnja ove godine. To će biti prilika da se vidi koliko su banke otporne na pandemijske izazove, ustvrdio je Enria dodavši da glavni izazovi hrvatskih banaka nisu toliko različiti od izazova s kojima se trenutačno suočavaju banke bankovne unije.

Rekao je kako u poslovnim knjigama banaka još nisu vidljive posljedice krize, a udio neprihodonosnih kredita nastavio se smanjivati 2020. No, Enria očekuje da to neće potrajati i istaknuo je da će recesija u mirnodopskom razdoblju postati vidljiva u obliku nemogućnosti otplate zajmova i pogoršanju kvalitete imovine banaka.

Govoreći o pranju novca kazao je da ako u banku uđe ilegalno stečen, opran novac, to znači da unutarnja kontrola banke ne funkcionira dobro te je naglasio da je vrijeme za europski pristup kada je riječ o nadzoru pranja novca.

Cijeli intervju dostupan je na internetskim stranicama Hrvatske radiotelevizije.

Pretraživanje novosti