Što nam različite statistike govore o broju stranih radnika u Hrvatskoj i kako se te brojke odražavaju na potencijalni BDP?

Objavljeno: 11.1.2024.
Frane Banić, Dominik Pripužić i Pave Rebić

Frane Banić, glavni stručni suradnik, Direkcija za ekonomske analize
Dominik Pripužić, voditelj Odjela za gospodarska kretanja i proračun, Direkcija za ekonomske analize
Pave Rebić, stručni suradnik, Direkcija za ekonomske analize


Brz gospodarski oporavak nakon pandemijske recesije snažno je povećao potražnju za radnom snagom, ponajviše u sezonski intenzivnim djelatnostima poput graditeljstva i ugostiteljstva. U uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja dio te potražnje namirio se upošljavanjem radnika iz trećih zemalja (izvan EU-a). Anketa o radnoj snazi, koja je uobičajeni izvor podataka o zaposlenosti potrebnih za procjenu potencijalnog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, vjerojatno podcjenjuje broj zaposlenih stranaca. Korigiranje procjena potencijalnog BDP-a za izgledno podcjenjivanje zaposlenosti stranaca blago povećava stopu rasta potencijalnoga domaćeg proizvoda u razdoblju od 2018. do 2024. godine, kada se intenziviralo zapošljavanje stranaca. Time se također nešto povećava ocijenjeni doprinos faktora rada potencijalnom BDP-u. Iako je moguće da ni podaci HZMO-a ne obuhvaćaju ukupan broj stranih radnika u Hrvatskoj, njihova bi stvarna produktivnost, uzmu li se u obzir sektorska i obrazovna struktura, mogla biti nešto niža od implicitno pretpostavljene, o čemu je potrebno voditi računa kada govorimo o učincima korekcije broja zaposlenih u Hrvatskoj za potencijalno veći broj stranih radnika na potencijalni output i njegovu strukturu.

Određivanje potencijalne razine bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i doprinosa pojedinih njegovih sastavnica ima važnu ulogu za ocjenjivanje cikličke pozicije gospodarstva kako bi se što bolje usmjerile ekonomske politike. Ključna mjera cikličke pozicije jest jaz domaćeg proizvoda, koji predstavlja odstupanje realnog od potencijalnog BDP-a, iskazano u postotku potencijalnog BDP-a. Kada je spomenuti jaz pozitivan, često su prisutni inflatorni pritisci, dok negativan jaz domaćeg proizvoda može stvoriti deflacijske pritiske. No, razina potencijalnog BDP-a i jaz domaćeg proizvoda teorijski su koncepti koji se ne mogu izravno mjeriti, pa se navedene varijable moraju procijeniti. Na formiranje BDP-a u Hrvatskoj sve više utječe i zapošljavanje stranih radnika[1]. No, uobičajeni statistički podaci o tržištu rada koji se koriste za procjenu potencijalnog BDP-a (Anketa o radnoj snazi) zbog metodologije i obuhvata istraživanja ne zahvaćaju u potpunosti strane radnike u Hrvatskoj. To može uzrokovati podcjenjivanje raspoloživog faktora rada, a time i podcjenjivanje potencijalnog BDP-a.

U uvjetima snažnog oporavka nakon pandemije koronavirusa i sve izraženijih učinaka nepovoljnih demografskih promjena, poslodavcima u Hrvatskoj postao je velik izazov pronaći na domaćem tržištu dostatnu količinu radne snage. Kako bi ublažili taj problem, poslodavci se sve više oslanjaju na upošljavanje radne snage izvan Hrvatske ili država članica EU-a, odnosno iz trećih zemalja (izvan Europske unije), čije je angažiranje znatno administrativno olakšano donošenjem novog Zakona o strancima iz 2021. godine. Isto tako, zbog postupnog rasta cijene rada i Hrvatska postaje sve privlačnija stranim radnicima[2]. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u svojoj evidenciji ukupnih osiguranika ima posebnu kategoriju za strane radnike od 2017. godine, a iz njihove je statistike razvidan snažan rast broja prijavljenih stranih radnika nakon spomenute liberalizacije tržišta rada kojom su ukinute godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u pojedinim sektorima i zanimanjima (Slika 1.).

Dok pokazatelji HZMO-a kao i evidencije MUP-a o broju izdanih radnih dozvola upućuju na snažan porast broja stranih radnika, Anketa o radnoj snazi, koja se zbog svoje međunarodne usporedivosti uobičajeno koristi kao izvor podataka o faktoru rada pri procjenama potencijalnog BDP-a, u većem dijelu promatranog razdoblja pokazuje njihovu stagnaciju na niskoj razini. Broj stranih radnika iskazan u Anketi o radnoj snazi u 2022. godini tako je iznosio samo petinu broja stranih radnika registriranih kod HZMO-a. Pritom postoje indicije da čak i pokazatelji HZMO-a u određenoj mjeri podcjenjuju stvarni broj stranih radnika jer moguće je da domaći poslodavci ne slijede u potpunosti upute HZMO-a o prijavi stranih radnika pod odgovarajućom šifrom u obrascima i evidenciji. Ipak, budući da ne raspolažemo boljim pokazateljima, u ovom će se blogu anketni pokazatelj zaposlenosti nadopuniti podacima o zaposlenim strancima iz evidencije HZMO-a kako bi se detaljnije analizirao i kvantificirao njihov doprinos potencijalnom BDP-u domaćega gospodarstva.

Potencijalna razina BDP-a može se procijeniti na različite načine, no u međunarodnim institucijama kao jedan od pristupa redovito se primjenjuje metoda proizvodne funkcije jer osigurava konzistentan pristup i omogućuje usporedbu između pojedinih zemalja kao i detaljniju dekompoziciju potencijalnog BDP-a. Stoga se i u ovom blogu razina potencijalnog BDP-a procjenjuje proizvodnom funkcijom prema metodologiji opisanoj u Grgurić et al. (2021.)[3].

Razina potencijalnog BDP-a (može se zapisati u Cobb-Douglasovu[4] obliku te je određena faktorom rada (engl. labour, L), kapitala (engl. capital, K) i rezidualnom kategorijom ukupne ili višefaktorske produktivnosti (engl. total factor productivity, TFP). Faktor rada odnosi se na ukupan broj plaćenih sati rada u gospodarstvu, faktor kapitala uključuje materijalnu i nematerijalnu imovinu koja se koristi u proizvodnom procesu, dok ukupna faktorska produktivnost pokazuje koliko se učinkovito rad i kapital koriste u proizvodnom procesu te istodobno odražava utjecaj ostalih proizvodnih činitelja poput tehnologije, menadžerskih sposobnosti i sl.

Kada je riječ o procjeni potencijalnog BDP-a metodom proizvodne funkcije, ponderi faktora rada i kapitala za Hrvatsku su određeni u skladu s rezultatima prethodnih empirijskih istraživanja[3],[5], pa tako ponder faktora rada iznosi 0,65, a ponder faktora kapitala 0,35. Faktor rada[6], koji je ključan u ovoj analizi s obzirom na to da zapošljavanje stranih radnika izravno utječe na tu sastavnicu, a time i na potencijalnu razinu BDP-a označuje ukupan broj plaćenih sati rada u gospodarstvu. Zapošljavanje stranih radnika u model se uključuje tako da se zaposlenost (koja utječe na stopu participacije) uveća za broj stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj. Istom metodom se procijenio doprinos stranih radnika potencijalnom BDP-u na primjeru Poljske[7].

Ocjena potencijalnog BDP-a temelji se na usporedbi rezultata dviju specifikacija modela, pri čemu se prva, osnovna specifikacija temelji na podacima iz Ankete o radnoj snazi, a druga, alternativna specifikacija proširuje se podacima HZMO-a o zaposlenim stranim državljanima i tako podrazumijeva zamjetno veći broj stranih radnika uposlenih u Hrvatskoj. Drugim riječima, u alternativnoj specifikaciji modela, faktor rada uvećan je za razliku u broju stranih radnika između HZMO-a i Ankete o radnoj snazi. Isto tako, analiza je produžena i na projekcijsko razdoblje na osnovi makroekonomskih projekcija HNB-a, pri čemu je broj stranih radnika za 2023. ocijenjen na osnovi ostvarenja u prvih jedanaest mjeseci, prema kojima godišnja stopa rasta iznosi oko 30%, što je jednako porastu u 2022., a ista stopa rasta broja stranih radnika ekstrapolirana je i u 2024. godinu.

Nadopuna pokazatelja zaposlenosti povećanjem broja stranih radnika povećava doprinos faktora rada u proširenom modelu (Slika 2.). Prosječno povećanje doprinosa faktora rada potencijalnom proizvodu kao rezultat zapošljavanja stranih radnika između 2018. i 2024. u proširenoj u odnosu na osnovnu specifikaciju tako iznosi 0,3 postotna boda. Osim stranih radnika, na ukupni broj radnih sati povoljno utječe sve veća participacija stanovništva u radnoj snazi kao i smanjenje strukturne nezaposlenosti. S druge strane, u smanjenju radno sposobnog stanovništva vidljiv je nepovoljan utjecaj demografskih kretanja.

Povećanje broja zaposlenih povećava procjenu potencijalnog BDP-a, a još više mijenja strukturu doprinosa pojedinih faktora. Tako je u specifikaciji modela s većim brojem stranih radnika stopa rasta potencijalnog BDP-a u razdoblju od 2018. do 2024. prosječno viša za 0,1 postotni bod u odnosu na stopu rasta potencijalnog BDP-a u osnovnoj specifikaciji pa kumulativna razlika u potencijalnom BDP-u iznosi oko 0,8 postotna boda (Slika 3.). Pritom se doprinos faktora rada povećava za 0,3-0,4 postotna boda, ali je doprinos ukupne faktorske produktivnosti, kao rezidualne kategorije, u alternativnoj specifikaciji mehanički revidiran na niže pa se povećanje doprinosa rada ne odražava u cijelosti na rastu potencijalnog outputa. Dodatno, stvarna produktivnost stranih radnika, uzmu li se u obzir sektorska i obrazovna struktura, mogla bi biti nešto niža od implicitno pretpostavljene, zbog čega bi učinak korekcije broja stranih radnika na potencijalni BDP mogao biti precijenjen. S druge strane, stvarni broj stranih radnika je vjerojatno veći, što bi moglo anulirati učinak prethodno spomenute niže stvarne produktivnosti. Također, nakon što su se razlike između dvije procjene rasta potencijalnog outputa i doprinosa faktora rada privremeno smanjile nakon izbijanja pandemije u 2020. godini, vidljivo je postupno širenje tih razlika pa bi one mogle dosegnuti maksimum u 2024. godini uz potencijalni rast viši za 0,2 postotna boda i doprinos faktora rada za 0,4 postotna boda u specifikaciji s većim brojem stranih radnika.

 

Reference

Butković, H., Samardžija, V. & Rukavina I. (2022). Strani radnici u Hrvatskoj: Izazovi i mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj. Institut za razvoj i međunarodne odnose, IRMO. ISBN 978-953-6096-95-4.

Grgurić, L., Nadoveza Jelić, O. & Pavić, N. (2021). The interplay of supply and demand shocks: measuring potential output in the COVID-19 pandemic. Public Sector Economics, Institute of Public Finance, vol. 45(4), pages 459-493.

International Monetary Fund (2022). IMF Country Report. Selected issues: Post-pandemic potential growth and scarring.

Jovičić, G., (2017). Procjena potencijalnog rasta i jaza BDP-a u Hrvatskoj. Pregledi Hrvatske narodne banke, P-38.

 


  1. U analizi se koriste podaci o prosječnom godišnjem broju stranih radnika.

  2. Butković, H., Samardžija, V. i Rukavina, I. (2022.): Strani radnici u Hrvatskoj: Izazovi i mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj, Institut za razvoj i međunarodne odnose, IRMO, ISBN 978-953-6096-95-4

  3. Grgurić, L., Nadoveza Jelić, O. i Pavić, N. (2021.): The interplay of supply and demand shocks: measuring potential output in the COVID-19 pandemic, Public Sector Economics, Institute of Public Finance, vol. 45(4), str. 459 – 493

  4. \(Y_t=T F P_t \times L_t^\alpha \times K_t^{1-\alpha}\) 

  5. Jovičić, G. (2017.): Procjena potencijalnog rasta i jaza BDP-a u Hrvatskoj, Pregledi Hrvatske narodne banke, P-38

  6. Lt = average paid working hours per employeet  x (1-NAWRUt) x participation ratet  x working age populationt 

  7. International Monetary Fund (2022). IMF Country Report. Selected issues: Post-pandemic potential growth and scarring