Savjet Narodne banke Hrvatske, pod predsjedanjem guvernera NBH dr. Marka Škreba, prihvatio je na sjednici održanoj u srijedu izvješće o prošlogodišnjem radu i financijskom poslovanju središnje banke, razmotrio gospodarske i novčane pokazatelje za proteklo razdoblje i procjenu daljnjih kretanja, dao odobrenje za rad više novih financijskih institucija i donio još neke mjere iz djelokruga monetarne vlasti - navodi se u priopćenju NBH.
Članovi Savjeta NBH obaviješteni su i o pripremama za uvođenje kune u Hrvatsko Podunavlje. Sve tehničke pripreme već su okončane i preostaje još samo proglašenje datuma i odnosa zamjene. Posebno je naglašeno da su neutemeljena bilo kakva strahovanja ili špekulacije da bi "YU-dinar mogao ugroziti kunu". Prema raspoloživim procjenama, ukupan iznos gotovinskog i depozitnog novca susjedne države u Hrvatskom Podunavlju iznosi samo oko 2 promila ukupne novčane mase u hrvatskom monetarnom prostoru, što govori da i u slučaju potpune konverzije YU-dinara s tog prostora u kunu stabilnost hrvatske valute ni u kom slučaju ne može biti uzdrmana.
Stabilnost makroekonomskih okvira poslovanja i razvoja u Hrvatskoj je očuvana i u travnju: tečaj kune imao je beznačajne oscilacije, a cijene na malo porasle su svega 0,1% prema prethodnom mjesecu, a 4.1% prema istom lanjskom mjesecu. Likvidnost u bankovnom sustavu je zadovoljavajuća, a skok potražnje za novcem potkraj mjeseca, zbog izmirenja poreza na dohodak pogodišnjim obračunima, premošten je lombardnim kreditima. Država je u travnju podmirila sva svoja dugovanja prema bankama, što je otvorilo dodatni prostor za rast kredita poduzećima i stanovništvu. Ohrabruje i nastavak smanjivanja aktivnih kamatnih stopa banaka na kunske kredite bez valutne klauzule(prosječna kamata u ožujku bila je 16,9%).
I rast kredita i rast gotovine o optjecaju govore o oživljavanju gospodarske aktivnosti. Povoljni trendovi zamjećuju se i u kretanju ukupne industrijske proizvodnje, u trgovini, građevinarstvu i prometu, te u turizmu. Ohrabruje i podatak da su izravna strana ulaganja u Hrvatskoj prošle godine iznosila oko 350 milijuna dolara, što znači da se Hrvatska po njihovom udjelu u bruto domaćem proizvodu u skupini tranzicijskih zemalja svrstala odmah iza Madžarske i Češke. Za očekivati je da će sve to doprinijeti ubrzanim strukturnim promjenama hrvatskog gospodarstva, te omogućiti porast produktivnog zapošljavanja i smanjivanja nezaposlenosti, što je osobito važno za daljnji razvoj.
Suglasnošću Savjeta NBH u hrvatsko bankarstvo ulazi i po veličini druga njemačka banka zajednički s po veličini trećom francuskom bankom: DresdnerBank i Banque Nationale de Paris osnivaju BNP-Dresdner Bank (Croatia)d.d. u Zagrebu, čiji će predsjednik uprave biti ThomasGrosse, a član uprave Dominique Menu. O ozbiljnosti planova na ovom tržištu govori i podatak da se novoosnovanoj"banci-kćeri" za početak rada osigurava otprilike dvostruko veći početni kapital nego što za osnivanje banke s ovlašatenjem za sve vrste bankovnih poslova traže hrvatski propisi.
Na ovoj sjednici odobrenje za rad dobila je i Međimurska štedionica d.d. Čakovec za imenovanje na mjesto predsjednika uprave Mirjana Horvat-Korent i za člana uprave Mirjana Klobučarić Štedionica ViD d.o.o. Zagreb, kojoj će predsjednik uprave biti Jozefina Dorotić i član uprave Tanja Matina, te Štedionica Zlatica d.o.o. Zagreb, gdje je za predsjednika uprave predviđen Franjo Valjak, a za člana uprave Branko Nikčević. Suglasnot je data i za imenovanje Đurđe Tolić za predsjednicu uprave Agroobrtničke banked.d.Zagreb, kao i Lovorke Penavić za članicu uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb.
Priopćenje za javnost, 7. svibnja 1997.
Savjet NBH
Narodna banka Hrvatske u suradnji s Hrvatskim novčarskim zavodom, prema odluci Savjeta NBH donijetoj u srijedu, izdavanjem prigodnog zlatnog i srebrnog kovanog novca "Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman" pridružuje se obilježavanju 75. rođendana čovjeka pod čijim je vodstvom ostvarena samostalna i međunarodno priznata država Hrvatska, kao vjekovni san hrvatskog naroda. Prigodni zlatnik izdaje se u apoenu od 1000 kuna, a srebrni prigodni novac u apoenima od 200 i 150 kuna. Autor idejnog i likovnog rješenja je akademski kipar Kažimir Hraste.
Na istoj sjednici Savjet NBH donio je i odluke o izdavanju i puštanju u optjecaj prigodnog optjecajnog kovanog novca od 25 kuna "Hrvatsko Podunavlje", čiji je autor akademski kipar Damir Mataušić, a za numizmatičare će biti zanimljiv i kao prvi hrvatski novac iz dvovrsne kovine (jezgra i prsten).
U optjecaju će se uskoro pojaviti i kovanice kuna i lipa s godinom kovanja 1997. uobičajenih oznaka za redovne emisije kovanog novca u neparnim godinama.