Ubrzanje investicija nužno je za rast

Objavljeno: 23.5.2019.
Ubrzanje investicija nužno je za rast

Nije sve u novcu – krilatica je koja je obilježila plenarni panel posvećen poticanju investicija i konvergencije EU-a, na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji pod nazivom Challenges of Europe, koja se održava trinaesti put, u organizaciji splitskoga Ekonomskog fakulteta. Rastu investicija u Hrvatskoj na putu još stoje brojne prepreke i nedovoljno provedene strukturne reforme, među ostalim i reforma javnog sektora. Europska komisija je u pravu kada kaže da se na ovom području mora postići napredak. Nacionalni program reformi dobar je sveobuhvatan popis zadataka, no dok su neke reforme provedene u većoj ili manjoj mjeri, mnoge zaostaju ili još nisu započete, u uvodnom dijelu rasprave istaknuo je Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke.

Na pitanje Sanje Madžarević-Šujster, moderatorice panela, inače više ekonomistice Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana, o tome kako financijski regulator gleda na investicijsku situaciju u Hrvatskoj, viceguverner Faulend odgovorio je: U proteklih 4-5 godina do danas privatne investicije kumulativno su narasle za otprilike 40 posto, no još su ispod razine 2008. U istom razdoblju javne su se investicije uvećale za samo 10-tak posto, među ostalim i zbog nužne fiskalne konsolidacije, i najniže su u usporedbi sa zemljama s kojima se Hrvatska obično uspoređuje.

U nastavku rasprave viceguverner Faulend pojasnio je investicijski kontekst u Hrvatskoj. Među ostalim, naglasio je da se u posljednjih deset godina struktura investicija dramatično promijenila nabolje. Znatno je manje investicija u građevinarstvo, one se de facto smanjuju u odnosu na pretkrizno razdoblje, dok investicije u prerađivačkoj industriji i turizmu rastu. Ipak, u usporedbi sa sličnim zemljama, još se premalo investira u proizvodnju, a to znači da su mogućnosti rasta i dalje nedovoljno iskorištene.

Zaključno, viceguverner Faulend rekao je da je kvalitativna promjena u investicijama ohrabrujuća, no da bi se ovaj zamah održao i ojačao, važno je da strukturne mjere za pojednostavljenje vođenja biznisa budu što prije primijenjene. Jedino će tako na zdrav i održiv način narasti i apetiti za kreditima, koji su relativno niski. Poduzeća se, naime, razdužuju u inozemstvu i zadužuju na domaćem tržištu, a često i samofinanciraju svoje investicije. Sve se to odvija u okružju znatnog poboljšavanja domaćih financijskih uvjeta i ekspanzivne monetarne politike, tako da novca za investicije ima mnogo više nego što postoji potražnja. Također, treba razvijati tržište kapitala i još se efikasnije koristiti europskim fondovima jer banke nisu nužno partneri za financiranje svih vrsta investicija, posebice novih inovativnih poslova.

Uz viceguvernera Faulenda na panelu su sudjelovali i Debora Revoltella, glavna ekonomistica Europske investicijske banke, Sergei Guriev, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj, Carlos Martinez Mongay, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije, te Dražen Derado, profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu.