Udio neprihodonosnih kredita u Hrvatskoj i dalje visok

Objavljeno: 18.1.2019.
Udio neprihodonosnih kredita u Hrvatskoj i dalje visok

Viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras sudjelovao je u panel-raspravama koje su održane 16. siječnja u sklopu konferencije Euromoney: Forumu zemalja Srednje i Istočne Europe u Beču te Savjetovanju o pokrivenim obveznicama (CEE Covered Bond Briefing). Neprihodonosni krediti (NPL) bili su tema prve panel-rasprave u kojoj su sudjelovali i Oleg Shmeljov (Europska agencija za nadzor banaka – EBA), Daniel Dăianu, član upravnog odbora Središnje banke Rumunjske, Jozef Martinák (APS Investments) te Andreea Moraru (Europska banka za obnovu i razvoj – EBRD). Iako je udio neprihodonosnih kredita u ukupnom broju kredita u Hrvatskoj značajno smanjen posljednjih godina, među zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe stopa NPL-ova u Hrvatskoj i dalje je među najvišima – kreće se oko 10%, a prevladava stajalište da je gornja granica tolerancije ove stope 5%, rekao je viceguverner Fras. Dodao je kako je potrebno mnogo aktivnosti da bi se u cijelosti riješili preostali neprihodonosni krediti u Hrvatskoj. Potencijal za nastanak okolnosti koje mogu utjecati na novi rast NPL-ova uvijek postoji i ne treba ga podcjenjivati, posebno uzmu li se u obzir najave o globalnom usporavanju rasta, no šanse za gomilanjem NPL-ova u srednjoročnom razdoblju još uvijek su znatno niže od razdoblja nakon krize iz 2008. godine, istaknuo je viceguverner Fras. Naime, regulatorne i druge promjene koje su olakšale dosadašnje smanjenje NPL-ova sigurno će djelovati i u smjeru ograničenja rasta novih NPL-ova, primjerice učinci izmjene pravila HNB-a o ispravcima vrijednosti iz 2014. ili pojava nove miniindustrije profesionalnih kupaca i servisera NPL-ova koja se posljednjih godina razvila u Hrvatskoj, slično kao i u drugim državama u okružju.

Pokrivenost neprihodonosnih kredita rezervacijama značajno je rasla od 2014., kada je donesena HNB-ova nova Odluka o klasifikaciji plasmana, a od 2018. pokrivenost je počela postupno opadati. Najnoviji podaci upućuju na razinu pokrivenosti od oko 60% do koje je došlo pretežno prodajom NPL-ova i priljevom novih NPL-ova sa smanjenom razinom gubitaka, napomenuo je Fras. Smatra da pokrivenost rezervacijama nije prekomjerna te da u Hrvatskoj nije problem jer je adekvatnost kapitala bankovnog sustava na visokim razinama, likvidnost je visoka, a kreditiranje banaka raste.

Na drugom panelu, u sklopu Savjetovanja o pokrivenim obveznicama (CEE Covered Bond Briefing) rasprava se vodila o pokrivenim obveznicama i financijskoj stabilnosti, a u njoj su uz viceguvernera Frasa sudjelovali i Gergely Fábián (izvršni direktor Središnje banke Madžarske) te Jana Kovalcikova (Europska agencija za nadzor banaka). Za razliku od ostalih država Srednje Europe, Hrvatska do danas nije uspostavila nacionalni regulatorni okvir za pokrivene obveznice koje su sve značajniji instrument izvora financiranja i jačanja lokalnih tržišta kapitala. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj se mogu zamijetiti naznake stvaranja novog entuzijazma glede pokrivenih obveznica, i kod banaka kao potencijalnih izdavatelja i među sudionicima tržišta kapitala, te se čini da je sada pravo vrijeme za uvođenje zakonske regulative o pokrivenim obveznicama, naglasio je Fras. Potencijal je prisutan zbog već postojećeg iskustva banaka u izdavanju obveznica, a izdanja pokrivenih obveznica pridonijela bi stvaranju nove živosti na tržištu kapitala. Viceguverner Fras istaknuo je da se financiranje banaka u Hrvatskoj od njihovih bankarskih grupa postupno smanjivalo u proteklih deset godina te da su posljednjih godina banke u Hrvatskoj pretežno financirale svoje kreditne operacije iz domaćih depozita. Takvo stanje otvara prostor za financiranje banaka i preko pokrivenih obveznica, što bi moglo pridonijeti i boljoj ročnoj usklađenosti imovine i obveza banaka. Izazovi povezani s izdavanjem pokrivenih obveznica od strane hrvatskih banaka, koje je potrebno pažljivo ispitati u svakom pojedinom slučaju, svode se na i dalje prisutnu visoku likvidnost hrvatskoga bankovnog sustava, na pitanja veličine potencijalnih izdanja s obzirom na moguće troškove kao i na pitanje izdanja pokrivenih obveznica u odnosu na minimalne zahtjeve za regulatorni kapital i podložne obveze (MREL) u smislu propisa o sanaciji banaka. Viceguverner Fras pozdravio je namjeru Europske komisije da se slijedom postojećeg nacrta Direktive o pokrivenim obveznicama na jedinstveni način reguliraju pitanja značajna za izdavanje i nadzor pokrivenih obveznica u cijelom EU-u jer bi na taj način i moguća izdanja takvih obveznica u manjim državama članicama EU-a, poput Hrvatske, postala atraktivnija za investitore, a to bi trebalo utjecati i na jačanje cjelokupnoga domaćeg tržišta kapitala.