Za napredak i razvoj potrebni su transparentnost, dijalog i jasan cilj

Objavljeno: 9.6.2021.



Hrvatska narodna banka na početku krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 promptno je i snažno reagirala kako bi osigurala stabilnost tečaja, povoljne uvjete financiranja, stabilno tržište državnih obveznica i visoku likvidnost za nastavak financiranja gospodarstva. Kreditna aktivnost je, nakon početnog skoka, tijekom pandemije ostala prigušena – rezultat je to i postoženih standarda banaka te slabe potražnje, koju odražava i iznimno snažan rast korporativnih depozita, a zaduživala su se poduzeća uglavnom u onim djelatnostima koje su bile snažnije pogođene pandemijom, rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a u uvodnom govoru Okruglog stola "Kako potaknuti financiranje i razvoj" koji se održao 8. lipnja u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Potvrdio je da je HNB-ova prognoza rasta za ovu godinu nešto viša od ostalih, gotovo 6%, no oporavak je još uvijek vrlo asimetričan. Industrija, građevinarstvo, informacijska i komunikacijska djelatnost uspješno su se oporavili i danas je njihova aktivnost viša nego prije pandemije, u građevinarstvu čak za desetak posto. Međutim, djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja, ugostiteljstva, u agregatu su oko 8% niže nego prije pandemije, pojasnio je Šošić. Hrvatska narodna banka je nakon izbijanja pandemije provela znatne intervencije na deviznom tržištu kako bi očuvala stabilnost tečaja, a očuvanje stabilnosti olakšalo je i zaključivanje valutnog ugovora o razmjeni s Europskom središnjom bankom. Nakon smanjenja u prvoj polovini prošle godine zbog provedenih deviznih intervencija, od sredine 2020. međunarodne pričuve počinju se oporavljati, pa su se bruto pričuve vratile na pretpandemijsku razinu, 21 mlrd. eura, a neto pričuve čak su i porasle – iznose 19 mlrd. eura – tako da HNB danas ima i više "vatrene moći" da djeluje na stabilizaciju tečaja u slučaju potrebe, objasnio je Šošić. Istaknuo je da je HNB u 2020. prvi put pokrenuo program kupnje vrijednosnih papira – jedan od najvećih na tržištima u nastajanju među koje spada Hrvatska. Kao rezultat tog paketa monetarnih poticaja imali smo izniman rast viškova likvidnosti u bankama koji su dosegnuli gotovo 70 mlrd. kuna, što je očuvalo povoljne uvjete financiranja, naglasio je Šošić i dodao da, iako trenutačno ne vidimo rast neprihodonosnih plasmana, vidljiv je rast kredita tzv. faze 2 s povećanim kreditnim rizikom, a to unosi znatnu neizvjesnost u sustav.



U panel-raspravi o ulozi banaka u financiranju gospodarstva viceguvernerka HNB-a Martina Drvar istaknula je kako je cilj promptne, uvjerljive i adekvatne reakcije HNB-a, Vlade, Ministarstva financija i banaka bio da u uvjetima iznimne neizvjesnosti stvore izvjesnost. U upravljanje krizom nismo ušli tako da gasimo vatru, već smo gledali perspektivu od dvije godine – omogućili smo odobravanje moratorija na godinu dana i refinanciranje, a trenutačno se nalazimo u drugoj fazi krize, na prekretnici smo, objasnila je. Osmišljeno je digitalno rješenje Covid Score koje je pratilo ugroženost likvidnosti poduzeća pandemijskom krizom, a sada se koristi za ocjenu perspektive za nastavak poslovanja nakon pandemije te kao pokazatelj razlikovanja poduzetnika čije se poslovanje pogoršalo zbog pandemije od onih poduzetnika koji su imali problema u poslovanju i prije pandemije. Viceguvernerka Drvar pojasnila je gdje treba tražiti ključne faktore za rješavanje posljedica pandemijske krize: „Nema monetarne magije, potrebno je stvoriti uvjete za strukturni razvoj ekonomije. Mi imamo kolona, a ne koronakrizu jer nam ljudi odlaze zbog nekonkurentnosti. Daljnja provedba strukturnih reforma ključna je.“ Transparentnost, dijalog i jasan cilj kamo idemo potrebni su za napredak i razvoj, zaključila je Drvar.

U panel-raspravi sudjelovali su i Ivan Jandrić, član Uprave Addiko Banka d.d. i predsjednik Udruženja banaka HGK-a; Nives Rudež, direktorica Odjela za faktoring OTP banke d.d. i predsjednica Udruženja pružatelja usluga faktoringa HGK-a; Dragutin Kamenski, prokurist tvrtke Kamgrad d.o.o; Davor Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije d.d. te predsjednik Udruženja kemijske industrije; Bogdan Tihava, predsjednik Uprave Auto Hrvatske d.d.