Imajući u vidu začuđujuće reakcije pojedinih medija i javnih djelatnika na neke od provedbenih odluke što ih je Hrvatska narodna banka donijela na temelju novog Zakona o deviznom poslovanju, u cilju što potpunije i istinite obaviještenosti javnosti smatramo potrebnim iznijeti sljedeće:
Zakon o deviznom poslovanju, koji je objavljen u Narodnim novinama 96/03 od 10. lipnja ove godine, usvojen je u Hrvatskom saboru krajem svibnja. Zakon predstavlja značajnu liberalizaciju deviznog poslovanja u odnosu na dotad važeći Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata, koji je bio donijet 1993. godine i u međuvremenu dvaput dopunjavan ili mijenjan. Druga ključno obilježje novog Zakona je prilagodba njegovih odredbi propisima koji važe u Europskoj uniji, te je sročen tako da će jednostavno, automatskim prekidom važenja pojedinih članaka, moći ostati u primjeni i nakon priključenja naše zemlje EU.
Zakon je usvajan u redovnoj proceduri, s šestomjesečnim razmakom između prvog i drugog čitanja, što je svakom zainteresiranom omogućavalo da dobro prouči sve predložene odredbe i čime su obrazložene. Napominjemo da je prijedlog zakona s obrazloženjem bio dostupan i najširoj javnosti na Internet stranici središnje banke, koja je sudjelovala u njegovoj pripremi. I u tekstu Zakona vidljivo je, a i u pratećem pismenom obrazloženju i u usmenom izlaganju predstavnika Vlade Republike Hrvatske prigodom usvajanja Zakona jasno je navedeno da u ovom času još nije provediva potpuna liberalizacija svih kapitalskih transakcija s inozemstvom. U pisanom obrazloženju i u uvodnom izlaganju zamjenika ministra financija izričito je istaknuto da će se u pogledu depozitnih poslova fizičkih osoba s inozemstvom zadržati postojeća ograničenja, sve do punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Nakon takvih obrazloženja Zakon je dobio više nego uvjerljivu podršku saborskih zastupnika (77 za, 8 protiv, 4 suzdržana). S obzirom na tako jasan stav Sabora čudi da neki zastupnici proteklih dana ponovo otvaraju ovu temu, prozivajući pritom sasvim neutemeljeno Hrvatsku narodnu banku.
Treba naglasiti da se niti jednom od provedbenih odluka ne uvode bilo kakve nove ili pojačane restrikcije u pogledu iznošenja deviza i njihovog deponiranja u inozemstvu. Upravo suprotno, ideja Zakona i njegov rezultat bit će bilo neposredna bilo postupna liberalizaciju kapitalskih transakcija. Zadržavanje određenih kapitalnih restrikcija obrazloženo je u pripremi i kod usvajanja Zakona. Hrvatska narodna banka ne smatra da bi trenutno dopuštanje neograničenog iznošenja i deponiranja ušteda naših građana u inozemne banke donijelo korist hrvatskom gospodarstvu. Poticanje odljeva hrvatske štednje u inozemstvo u ovom trenutku može značiti samo da bi se potom ovdašnje banke, država i građani, još više zaduživali u inozemstvu. I to u situaciji kad vanjski dug ionako brzo raste i kad je potrebno voditi politiku ograničavanja rasta udjela duga u bruto domaćem proizvodu, na što je i središnja banka proteklih mjeseci upozoravala. Pritom treba podsjetiti i na to koliko značenje u u visoko "euriziranoj" zemlji poput Hrvatske imaju oscilacije u priljevu i odljevu štednje za stabilnost tečaja domaće valute, te koliko je stabilnost tečaja - napose u zemlji kao što je naša - važna za inflacijska očekivanja i ponašanje gospodarskih subjekata.
Niti mnoge druge zemlje, uključujući i pojedine članice današnje Europske monetarne unije, nisu ukidale slična ograničenja kapitalskih transakcija sve do kasnih 80-ih ili početka 90-ih godina, kada su to morale učiniti u procesu europskih integracija. Susjedna Slovenija, primjerice, koja u EU ulazi u prvoj skupini novih članica, ukinula ih je tek prije nekoliko mjeseci.