"U Hrvatskoj je rast kamatnih stopa bio slabiji nego u većini zemalja europodručja. Ako gledamo učinak referentne kamatne stope Europske središnje banke na nove kredite poduzećima onda vidimo da rastu brže nego na stambene kredite što je i za očekivati, odnosno porasle su s 1,5% do 4,5, 5% posto u vrlo kratkom vremenu zatezanja monetarne politike. Što se tiče novoodobrenih stambenih kredita, Hrvatska i Francuska imaju najniže kamatne stope u europodručju", rekao je danas guverner HNB-a Boris Vujčić na 15. Liderovoj konferenciji "Dan velikih planova".

Guverner je tom prilikom pojasnio kako je na snažan rast inflacije koji smo doživjeli od 2021. naovamo, ESB reagirao najvećim zaoštravanjem monetarne politike od uvođenja eura. "Trenutna ESB-ova kamatna stopa na novčani depozit (DFR - deposit facility rate) je otišla s -0,5 % sada na 4 % - znači 450 baznih poena u vrlo kratkom razdoblju, a to se u prethodnim ciklusima dizanja kamatne stope nikad nije tako brzo dogodilo. Jedan od kriterija naših odluka o kamatnim stopama, koje kao Upravno vijeće ESB-a navodimo, jest kretanje same inflacije, projekcije i transmisija monetarne politike na uvjete financiranja. Prijenos ključnih kamatnih stopa ESB-a na kamatne stope u europodručju bio je brz. Odobreni krediti poduzećima, stambeni i potrošački krediti isto prate rast kamatnih stopa što i očekujemo. Ono što je zanimljivo je da mi funkcioniramo sa zajedničkom monetarnom politikom u 20 različitih zemalja koje imaju drugačije karakteristike što se tiče fiskalne i strukturnih politika te karakteristika samog tržišta, pa onda prolaz tih kamatnih stopa nije jednak u svim zemljama članicama", istaknuo je guverner.

Sa zatezanjem monetarne politike krenulo je i zaoštravanje uvjeta kreditiranja te je kreditna potražnja u europodručju značajno pala, no u Hrvatskoj je taj pad mnogo manji, naglasio je Boris Vujčić. "Kreditiranje poduzeća se smanjuje, dok krediti stanovništvu rastu, a u ostatku europodručja su u padu. Bitnu ulogu u tome ima APN, ali i potrošački optimizam. Utjecaj porasta kamatnih stopa na poziciju dužnika ublažen je našim dugoročnim aktivnostima na zaštiti potrošača, s jedne strane većom rasprostranjenošću fiksnih kamatnih stopa, čiji je udio znatno porastao od kad smo počeli kampanju osvješćivanja potrošača o kamatnom riziku. Samo u proteklih godinu dana dio potrošača s kreditima vezanim uz Euribor (oko 5.500 kreditnih partija) odlučio se na fiksiranje stope kad su kamate krenule gore, no većina se migracije na fiksne stope dogodila u prethodnim godinama. S druge strane, oni koji su na varijabilnoj stopi, najvećim dijelom su vezani uz NRS, koji znatno sporije raste od Euribora, jer je vezan za troškove financiranja banka, dakle, najvećim dijelom, depozitne kamatne stope. Napokon, onaj manji dio koji je vezan uz Euribor, zaštićen je Zakonom o potrošačkom kreditiranju od brzog rasta kamata. Hrvatski potrošači su, dakle, kao posljedica čitavog niza akcija koje smo provodili na njihovoj zaštiti, puno zaštićeniji od kamatnog rizika nego oni u europodručju", smatra guverner.

Govoreći o inflaciji, napomenuo je kako ona u europodručju i Hrvatskoj ima istu dinamiku. Zemlje Srednje i Istočne Europe imaju više stope inflacije od bogatijih zemalja Zapada prvenstveno zbog većeg udjela hrane u potrošačkoj košarici. Hrvatska ima najnižu stopu inflacije od tih zemalja u zadnje dvije godine, izuzimajući Sloveniju. "Znatno viša inflacija cijena usluga u Hrvatskoj u odnosu na EU, prije svega je rezultat višeg rasta cijena ugostiteljskih usluga i usluga smještaja. Očekujemo da će se trend pada inflacije nastaviti i da ćemo 2025. doći na razinu od otprilike 2% koju ciljamo", zaključio je guverner.