Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.
Komentar platne bilance i međunarodnih ulaganja za prvo tromjesečje 2020.
Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2020. zabilježen manjak u iznosu od 1,2 mlrd. EUR, što je za 0,6 mlrd. EUR povoljniji rezultat u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju prethodne godine. Tome je gotovo podjednako pridonijelo poboljšanje salda na računu primarnog dohotka, povećanje neto izvoza usluga te rast ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, dok je doprinos kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom, iako također povoljan, bio nešto manji. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 6,0% BDP-a te se dodatno povećao u odnosu na cijelu 2019. godinu, kada je iznosio 4,8% BDP-a.
Iako se u prva dva mjeseca 2020. nastavio rast robne razmjene s inozemstvom, zbog snažnog pogoršanja tijekom ožujka nakon izbijanja pandemije koronavirusa i uvođenja epidemioloških mjera, i u Hrvatskoj i u zemljama koje su najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri, dinamika se robne razmjene na razini cijelog tromjesečja primjetno usporila. Tako je robni izvoz na godišnjoj razini stagnirao, a u istom je razdoblju prošle godine porastao za 9,9%, dok se robni uvoz blago smanjio, u usporedbi s rastom od 8,0% ostvarenim u istom razdoblju prethodne godine. Opisana su kretanja rezultirala blagim poboljšanjem salda u robnoj razmjeni s inozemstvom, za 0,1 mlrd. EUR.
Neto izvoz usluga tijekom prvog se tromjesečja 2020. primjetljivo povećao (za 0,2 mlrd. EUR), ali kao posljedica pada uvoza (za 22,6%) koji je bio izraženiji od pada izvoza (za 6,7%) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Povećanju neto izvoza usluga najviše su pridonijele financijske usluge i usluge putovanja, unatoč snažnom padu prihoda od turizma, za 19,4% na godišnjoj razini, s obzirom na to da je pad turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu bio još izraženiji i iznosio 40,9%.
Poboljšanje salda na računu primarnog dohotka u odnosu na prvo tromjesečje 2019. godine (za 0,2 mlrd. EUR) poglavito je rezultat rasta profitabilnosti inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu, ponajviše u upravljačkim djelatnostima, te rasta prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu. S druge strane, rashodi od izravnih vlasničkih ulaganja tek su se neznatno smanjili, pri čemu se povećao udio zadržane dobiti, a smanjio udio dividenda, s obzirom na to da je nakon zabrane izostala isplata dividenda domaćih banaka u stranom vlasništvu maticama u inozemstvu.
Ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u prva je tri mjeseca 2020. bio znatno veći nego u istom razdoblju prošle godine (za 0,2 mlrd. EUR). Tome su najviše pridonijele transakcije s proračunom EU-a, odnosno zamjetan rast isplata krajnjim korisnicima, posebice sredstava tekuće namjene, kao i manje uplate u zajednički europski proračun u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, Hrvatska je tijekom prva tri mjeseca 2019. u proračun Europske unije iznimno uplatila nešto veći dio godišnje obveze, što nije zabilježeno tijekom prvog tromjesečja tekuće godine.
Slika 1. Platna bilanca
a) Tekući i kapitalni račun | b) Financijski račun |
1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB
Izbijanje pandemije koronavirusa i promjena očekivanja glede ekonomskih prilika u zemlji, posebice glede rezultata glavne turističke sezone, povećali su euroizaciju portfelja domaćih sektora i rezultirali deprecijacijskim pritiscima na tečaj kune. Kako bi uravnotežile aktivnu stranu bilance s porastom devizne pasive, banke su kupovale devize i polagale ih u inozemstvo, što je najviše pridonijelo neto odljevu kapitala na računu ostalih ulaganja (u ukupnom iznosu od 1,8 mlrd. EUR). Iako u znatno manjoj mjeri, neto odljevu kapitala na računu ostalih ulaganja pridonijelo je i smanjenje obveza HNB-a zbog zatvaranja dijela repo poslova, iako su repo poslovi neutralni promatra li se njihov učinak na ukupan financijski račun[1]. S druge strane, devizne intervencije HNB-a, koje su stabilizirale tečaj, znatno su tijekom prvog tromjesečja smanjile bruto međunarodne pričuve (za 2,1 mlrd. EUR).
Na računima izravnih i portfeljnih ulaganja ostvaren je neto priljev kapitala. Neto priljev kapitala na računu izravnih ulaganja (od 0,4 mlrd. EUR) uglavnom se odnosio na zadržanu dobit domaćih banaka i poduzeća u stranom vlasništvu te inozemna vlasnička ulaganja koja su bila nešto veća negoli u istom razdoblju prethodne godine, pri čemu su najvećim dijelom ostvarena u djelatnostima poslovanja nekretninama i trgovini. Istodobno je neto priljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja (od 0,3 mlrd. EUR) bio isključivo posljedica povećanja obveza države prema inozemstvu zbog transakcija na sekundarnom tržištu državnoga inozemnog duga, pri čemu su strani ulagači otkupili dio državnih obveznica od domaćih institucionalnih ulagača. S obzirom na priljeve zabilježene na računima neto izravnih i portfeljnih ulaganja, na financijskom je računu platne bilance u prva tri mjeseca ostvaren razmjerno blag neto odljev kapitala (od 0,4 mlrd. EUR) isključi li se promjena bruto međunarodnih pričuva i obveza HNB-a.
Tablica 1. Platna bilanca
1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
2 Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala. Povećanje imovine u inozemstvu i smanjenje obveza prema inozemstvu čine odljev kapitala u inozemstvo, a smanjenje imovine u inozemstvu i povećanje obveza prema inozemstvu priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB
Unatoč neto priljevu kapitala na financijskom računu platne bilance zbog međuvalutnih i ostalih prilagodba stanje neto međunarodnih ulaganja u prvom se tromjesečju 2020. blago poboljšalo. Tako je na kraju ožujka 2020. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –26,5 mlrd. EUR ili –49,0% BDP-a, što je za 0,4 mlrd. EUR, odnosno 1,0 postotni bod manje nego na kraju 2019., odnosno za 9,9 postotnih bodova manje u odnosu na kraj istog razdoblja prethodne godine (Slika 2.).
Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)
Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB
Revizije podataka
Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.
Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja
-
Ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑