U tom kontekstu, Sberbank d.d. u Hrvatskoj, koji je bio u vlasništvu Sberbanka AG sa sjedištem u Austriji, a time i u neizravnom vlasništvu matičnog društva Sberbank Russia, u većinskom vlasništvu Ruske Federacije, bio je već od 24. veljače 2022. suočen s izrazito snažnim odljevom depozita, zbog čega je Europska središnja banka (ESB), koja izravno nadzire ovu banku, 28. veljače 2022. objavila da Sberbank d.d. propada ili će vjerojatno propasti (istu procjenu ESB je donio i za matičnu instituciju Sberbank AG iz Austrije te za slovensko društvo kćer). Na temelju procjene ESB-a Jedinstveni sanacijski odbor (SRB), središnje sanacijsko tijelo u bankovnoj uniji, donio je odluku o dvodnevnom moratoriju, a HNB na osnovi toga i Rješenje o dvodnevnoj obustavi plaćanja. Budući da je bilo izvjesno da bi propast, odnosno likvidacija banke narušila financijsku stabilnost i nanijela velike gubitke štedišama i posebice malim poduzećima, a time i Republici Hrvatskoj, te da je u već postojećem sanacijskom planu bila predviđena sanacija banke, a ne likvidacija u slučaju njezine propasti, prodaja banke ocijenjena je kao jedina učinkovita sanacijska strategija u postojećim okolnostima. Stoga je po nalogu SRB-a HNB tijekom trajanja moratorija organizirao proces prikupljanja obvezujućih ponuda za kupnju dionica banke. SRB je potom 1. ožujka 2022. donio odluku o otvaranju sanacije nad bankom Sberbank d.d. u Hrvatskoj te je na osnovi činjenice da je Hrvatska poštanska banka (HPB) bila najbolji ponuđač u procesu prikupljanja obvezujućih ponuda naložio prenošenje 100% dionica Sberbanka d.d. s postojećeg vlasnika na HPB. Prvog dana nakon otvaranja postupka sanacije, u srijedu 3. ožujka, objavljeno je da će banka nastaviti poslovati pod imenom Nova hrvatska banka te je vrlo brzo smanjen pritisak na isplate depozita. Postupak sanacije okončan je 13. travnja 2022. te je imenovana nova uprava i nadzorni odbor. Vrijedno je spomenuti da je SRB istodobno s donošenjem odluke o sanaciji Sberbanka d.d. u Hrvatskoj donio i odluku o sanaciji slovenskog društva kćeri, dok je za matično društvo u Austriji odlučeno da će ići u likvidaciju.

Ovim postupkom u iznimno je kratkom roku odnosno pravodobno izbjegnuto prelijevanje zaraze na druge banke i održano povjerenje u hrvatski bankovni sustav. Pritom valja istaknuti da je Sberbank d.d. bio likvidna i solventna banka koja nije došla u probleme zbog pogrešaka u upravljanju, već je narušavanje reputacije dovelo do iznimno naglog i snažnog odljeva depozita. Provođenjem sanacije nad Sberbankom d.d. prodajom novom vlasniku spriječen je negativan utjecaj propasti te banke na financijsku stabilnost Republike Hrvatske. Osim toga, spriječen je i nastanak velikih troškova za deponente i za Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita, jer bi u slučaju likvidacije banke bilo potrebno isplatiti sve osigurane depozite u iznosu do 100.000,00 eura, dok bi se deponenti s većim iznosom depozita suočili s gubitkom dijela svoje štednje.