25. obljetnica uvođenja kune u Hrvatskoj

Objavljeno: 30.5.2019.

Otvorenjem izložbe "Kuna – 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske" u Arheološkom muzeju u Zagrebu obilježena je danas, 30. svibnja 2019., 25. obljetnica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske. U toj prigodi predstavljeno je i novo, 14. izdanje optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna, koje je Hrvatska narodna banka izdala obilježavajući i na taj način ovu važnu obljetnicu nacionalne valute.

Na izložbi su predstavljena sva izdanja novčanica i kovanog novca te prigodnog optjecajnoga kovanog novca Republike Hrvatske tijekom 25 godina upotrebe kao i iz razdoblja u kojemu su kune i lipe nastajale. Posebna je pozornost posvećena natječajima za novčanice i kovani novac održanima tijekom 1992. i 1993. godine. Tako se prikazuju sadreni modeli kovanog novca, autora Kuzme Kovačića, pobjednika natječaja za optjecajni kovani novac. Također, prikazani su i prijedlozi i različite inačice grafičkih rješenja Miroslava Šuteja, pobjednika natječaja za izgled novčanica kuna. Sadržaj izložbe detaljno je obrađen u publikaciji koju su zajedno izdali Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatska narodna banka.

Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a uzvanicima su se obratili i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić te autor izložbe Tomislav Bilić.

U ovoj prilici iskreno zahvaljujem svima koji su sudjelovali u projektu uspostave hrvatske valute prije četvrt stoljeća; drago nam je da su mnogi od njih i danas ovdje, s nama, kako bismo zajednički s cjelokupnom hrvatskom javnošću obilježili ovaj značajan datum. Posebno mi je zadovoljstvo da danas, kada obilježavamo četvrt stoljeća uvođenja kune, predstavim i prigodno izdanje optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna. 25 kuna za 25. rođendan kune., rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svom izlaganju.

Istaknuo je da je logističku pripremu uvođenja kune i zamjenu hrvatskog dinara provodila Direkcija trezora Hrvatske narodne banke. U ratnim uvjetima, na teritoriju koji je bio djelomično okupiran, djelomično prometno izoliran, trebalo je u kratkom roku organizirati siguran prihvat gotovih novčanica, radilo se o 92,7 milijardi kuna u količini od 622 milijuna komada teških gotovo 1200 tona, te osigurati pretpostavke za zamjenu novca. Uzimajući u obzir vrijeme i ratne okolnosti u kojima je izvršeno uvođenje kune, kao i činjenicu da je zamjena novca izuzetno važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav, jasno je da je to bio jedan od najsloženijih projekata Hrvatske narodne banke, u kojem su sudjelovale i brojne institucije te pojedinci izvan središnje banke. Stoga smo i danas ponosni da je ovaj kompleksan zadatak, unatoč teškim uvjetima, bio obavljen besprijekorno i iskreno smo zahvalni svim sudionicima koji su svoje znanje, trud i energiju uložili u uvođenje kune, tada kao i nakon reintegracije okupiranih područja, naglasio je guverner Vujčić.

Ponosni smo, dakle, na uspješnu povijest kune, no ne želimo ni bježati od odgovornosti za sutrašnjicu. Kao što ne želimo ni budućnost koja će prekinuti veze s prošlošću. I zato sretan rođendan kuni, jer ona već sada jest, a uvijek će i ostati, važan simbol sigurnosti i samostalnosti hrvatske države, ali i most na njezinom putovanju u budućnost, poručio je guverner na kraju svog govora.

Ubrzo nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, proces uspostave hrvatske valute u takvim okolnostima bio je jedan od simbola hrvatske države, jedan od pravaca razvoja hrvatske financijske stabilnosti i gospodarstva. Kuna je u proteklih 25 godina omogućila ekonomsku stabilnost. Stabilnost kune bila je izrazito visoka tijekom čitavog ovog razdoblja, a održavala se provođenjem tečajne politike takozvanog upravljanog fluktuirajućeg tečaja, istaknuo je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Kako se povijest neumoljivo vremenom ubrzava, promjene nastupaju sve brže, a vijek trajanja institucija, pojava i događaja se smanjuje. Najave o relativno skorom uvođenju eura govore nam da se trend ubrzavanja neće značajno usporiti. Utoliko ova izložba dodatno dobiva na vrijednosti i aktualnosti kao retrospektivni pogled na jednu zaokruženu povijesnu cjelinu, poručio je autor izložbe dr.sc. Tomislav Bilić.

Izložba je otvorena za javnost od 31. svibnja do 30. lipnja 2019.