Patrik Gorše (Central Bank of Ireland, Vienna Graduate School of Economics) predstavio je danas na 72. Ekonomskoj radionici Hrvatske narodne banke svoj rad u nastajanju "Consumer Loans Regulation and Financial Stability".

Ovaj rad se temelji na modelu heterogenih agenata s potrošačkim kreditima i analizira učinke makroprudencijalne politike na financijsku stabilnost. Model obuhvaća kućanstva koja biraju između potrošnje i štednje, međunarodne banke koje primaju depozite i izdaju potrošačke kredite te državu koja osigurava mirovine, propisuje minimalne kapitalne zahtjeve za banke, provodi mjere usmjerene na zajmoprimce za potrošačke kredite i upravlja agencijom za osiguranje depozita radi sprječavanja propasti banaka. U ovom modelu, dužnički ugovori nisu uvijek provedivi, što znači da neka kućanstva mogu prestati otplaćivati svoje obveze. Kamatne stope na zajmove određuju se endogeno na temelju obilježja pojedinog kućanstva, a banke posluju na načelu ograničene odgovornosti i mogu proglasiti stečaj. U slučaju nelikvidnosti banke, nju preuzima agencija za osiguranje depozita koja se financira paušalnim porezom na sva kućanstva. Stroža makroprudencijalna politika učinkovito ograničava zaduživanje kućanstava, što uz sve ostale jednake uvjete, može smanjiti njihovu dobrobit. Međutim, takva politika također smanjuje stope stečajeva kućanstava i banaka, što rezultira smanjenim kamatnim stopama za zajmoprimce i manjim poreznim opterećenjem potrebnim za financiranje agencije za osiguranje depozita. Rezultati ističu kompromis između pristupa kreditima i sistemske stabilnosti.

"Ovaj rad istražuje kako propisi koji ograničavaju potrošačke kredite utječu na stabilnost financijskog sustava. Kada je kreditiranje strože regulirano, manje kućanstava ne podmiruje svoje obveze, a banke imaju manje gubitke, no istodobno postaje teže ljudima pristupiti kreditima. Rezultati pokazuju da nositelji politika moraju balansirati između jednostavnog pristupa kreditima i stabilnijeg gospodarstva", zaključuje autor Patrik Gorše.