Bankovni sustav stabilan

Objavljeno: 24.10.2018.

Bankovni sustav stabilan je i visokokapitaliziran, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija održanoj 23. listopada 2018. u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Razvoj bankovnog sustava od početka krize obilježila je ubrzana konsolidacija pa su tako u 2008. poslovale 34 banke, a danas ih je u Hrvatskoj 23. Takva konsolidacija blago povećava i koncentraciju bankovnog sustava.

Imovina banaka u 2018. blago raste, naglasio je guverner, a rast bi bio i veći da početkom godine nije započela primjena MSFI-ja 9 (Međunarodni standard financijskog izvještavanja 9) te novih propisa o klasifikaciji izloženosti.

Oporavlja se kreditiranje stanovništva i poduzeća, rekao je guverner Vujčić, a radi se o zdravom relativnom rastu. Krediti stanovništvu rastu nešto više nego krediti poduzećima. Jedan od problema sporijeg rasta kreditiranja poduzeća jest činjenica da velik dio poduzeća nije kreditno sposoban. U sektoru stanovništva bitno se promijenila valutna struktura kredita. Dok je ranije tek četvrtina kredita stanovništvu bila u kunama, danas je više od 50% kredita u kunama. To je posljedica nekoliko čimbenika: konverzije kredita u švicarskim francima, regulatorne akcije HNB-a kojima je poticao davanje kunskih kredita s fiksnim kamatnim stopama te razdoblja niskih kamatnih stopa, objasnio je guverner.

Dodatna je promjena u odnosu na situaciju prije krize ta da su domaće banke danas u potpunosti oslonjene na domaće izvore financiranja, a gotovo je nestao udio stranih izvora financiranja. Stoga je današnji financijski sustav otporniji na šok koji bi u budućnosti mogao doći.

Pokazatelji likvidnosti su dobri, rekao je guverner Vujčić, a u 2018. porasla je i profitabilnost banaka. Također, pada neto kamatni prihod banaka, i zbog niskih kamatnih stopa i zbog refinanciranja u cestovnom sektoru (HAC, HC i ARZ) i utjecaja Agrokora. Brzo se smanjuje i udio problematičnih kredita. U 2018. promijenjen je i postrožen način klasifikacije, pa se izloženosti u statusu neispunjavanja obveza moraju klasificirati u rizične skupine B i C te je uvedeno pravilo kontaminacije (svi se proizvodi moraju staviti u istu skupinu) i pravilo kušnje od tri probna mjeseca prije povratka u rizičnu skupinu A. Glavni način smanjivanja NPL-ova bile su prodaje potraživanja koje su u 2017. iznosile 8,3 mlrd. kuna. Ove godine očekuje se prodaja oko 4 mlrd. kuna loših potraživanja. Prosječna cijena prodanih potraživanja bitno je porasla i danas iznosi oko 44% nominalne vrijednosti. Najrizičniji sektor poduzeća i dalje je građevinarstvo, dok su kod stanovništva najrizičniji hipotekarni krediti. Iako su loša potraživanja znatno smanjena, u usporedbi s drugim državama još su uvijek relativno visoka, no očekuje se njihovo daljnje smanjivanje.

Banke su visokokapitalizirane, naglasio je guverner. Stopa ukupnoga kapitala u 2018. iznosi 22,6%, što Hrvatsku čini jednom od zemalja s najbolje kapitaliziranim bankama.

Ako i idemo prema novoj krizi, kao što to danas neki špekuliraju, hrvatski bankovni sustav siguran je i dobro pripremljen da je podnese, zaključio je guverner.

U sklopu panel-rasprave s temom "Izvozne aktivnosti – uloga financijskih institucija" zamjenica guvernera Sandra Švaljek naglasila je da bi eventualna deprecijacija tečaja predstavljala nepravedan način povećanja konkurentnosti u Hrvatskoj, posebice za one koji su podignuli kredite u stranoj valuti, kao i da ona može dovesti do niza drugih nepovoljnih posljedica (poput porasta cijena) te ugroziti održivost javnog i vanjskog duga. Osim toga, pitanje je može li se uopće promjenom tečaja utjecati na konkurentnost i na povećanje udjela države na globalnom tržištu, rekla je Švaljek, te podsjetila na visoku uvoznu ovisnost izvoza, posebice u području turizma, kao i na činjenicu da je veći dio duga poduzeća u stranoj valuti, a u slučaju deprecijacije teret otplate tih kredita znatno bi se povećao. Spomenula je i primjer Rumunjske i Bugarske, koje su u razdoblju prije izbijanja globalne financijske krize imale aprecijaciju realnoga efektivnog tečaja, a unatoč tome povećavale su stope rasta izvoza i udjele u svjetskoj trgovini, te zaključila da cjenovni faktor ne može biti presudan u uspješnosti zemlje glede izvoza.

Govoreći o trendovima u kreditiranju poduzeća napomenula je da je primjetan porast plasmana poduzećima, a u strukturi tih plasmana dominiraju krediti za investicije, što bi moglo pridonijeti i rastu izvoza. Ulazak Hrvatske u europodručje donijet će pozitivne učinke za poduzeća odnosno izvoznike, a i za potencijalne strane ulagače.

U panel-raspravi sudjelovali su i Ivan Jandrić, predsjednik Udruženja banaka HGK i član Uprave Addiko Bank d.d., Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja d.d., Darinko Bago, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika, Vedran Jakšić, izvršni direktor u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak te moderator Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u OTP Splitskoj banci d.d.