Članstvo u europodručju Portugalu pomoglo da lakše prebrodi krizu

Objavljeno: 20.9.2019.

Guverner Carlos da Silva Costa održao je izlaganje o portugalskom dvadesetogodišnjem iskustvu s eurom


Iskustva drugih država članica europodručja u korištenju eura kao službene valute važna su za Hrvatsku, posebno u svjetlu naših napora za pristupanje mehanizmu ERM II i posljedično uvođenje eura kao službene valute, istaknuo je uvodno guverner Boris Vujčić pri gostujućem izlaganju guvernera portugalske središnje banke Carlosa da Silve Coste, održanom 20. rujna u Hrvatskoj narodnoj banci.

Nastavit ćemo s ovom praksom i u sljedećem razdoblju te pozvati još nekoliko guvernera središnjih banka europodručja kako bismo doznali njihovo iskustvo s eurom odnosno što čeka Hrvatsku u europodručju, poručio je Vujčić te podsjetio da je Hrvatska u srpnju ove godine uputila pismo nadležnim institucijama Europske unije i državama članicama u kojemu izražavamo svoju namjeru za sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM II, zajedno s pregledom obveza koje namjeravamo ispuniti prije ulaska u ERM II. Na sastanku Euroskupine u srpnju institucije EU-a i države članice pozdravile su našu namjeru i našu odlučnost da provedemo potrebna prilagođavanja kako bismo se pripremili za sudjelovanje u mehanizmu ERM II te, bude li po planu, Hrvatska bi sljedeće godine mogla pristupiti mehanizmima ERM II, SSM (engl. Single Supervisory Mechanism) i SRM (engl. Single Resolution Mechanism).

Kao jedna od zemalja članica koje su utemeljile europodručje, Portugal se za uvođenje eura pripremao u drugačijim okolnostima u odnosu na Hrvatsku. Za EU kao cjelinu stvaranje jedinstvene valute prije 20 godina bilo je ključan trenutak u povijesti europskih integracija. Iako je puno toga dosad učinjeno, posebice u razdoblju nakon posljednje financijske krize – što je dovelo do promjena u pravilima i arhitekturi Ekonomske i monetarne unije – još uvijek postoje slabosti i nedostaci na kojima treba raditi u okviru EMU-a, rekao je guverner Carlos da Silva Costa.

Povijest nas je naučila da su neravnoteže u Portugalu uzrokovane kombinacijom pretjeranog zaduživanja i slaboga potencijalnog rasta. Također, jednostavan pristup kreditima, zajedno s nedovoljnom kvalitetom institucija i politika, ograničavao je potencijalni rast, dodao je.

Makroekonomske neravnoteže dovele su do iznimne ranjivosti portugalske ekonomije na međunarodnu financijsku krizu, što je rezultiralo nemogućnošću samostalnog financiranja Portugala na inozemnim financijskim tržištima i posljedično sklapanjem programa ekonomske i financijske pomoći između portugalskih vlasti, EU-a i MMF-a.

Napomenuo je i da monetarna politika nije rješenje za strukturne probleme – ona može osigurati povoljno okružje za rast te financijsku i nominalnu stabilnost. Iako su stabilnost tečaja ili jedinstvena valuta važni za stvaranje povoljnih uvjeta za optimiziranje gospodarskog rasta, oni nisu presudni činitelji. Važni su kvaliteta politika i institucija te način raspodjele resursa u gospodarstvu. Govoreći o kvaliteti ekonomskih politika, poručio je da države trebaju socijalni konsenzus u pitanjima poput demografske evolucije, sustava socijalne skrbi i povećanja produktivnosti.

Ne treba kriviti zajedničku valutu euro za probleme koje su pojedine države članice EU-a pogodile zbog nedavne financijske krize. Nakon ulaska Portugala u europodručje cijena kredita je pala, što je dovelo do povećanog zaduživanja, ali činjenica da je dio europodručja Portugalu je omogućila da na jednostavniji način riješi problem dužničke krize uz jeftinije financiranje te uz pomoć zemalja EU-a.

Uz brojne ugledne goste skupu su prisustvovali Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za ekonomska pitanja, i Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Guverner Banco de Portugal Carlos da Silva Costa istaknuti je stručnjak s velikim iskustvom u financijama i diplomaciji. Na početku karijere, 1978. pridružio se Banco Português do Atlântico, gdje je ubrzo postao šef odjela istraživanja. Od 1986. do 1992. da Silva Costa bio je koordinator Odjela za ekonomska i financijska pitanja u Stalnom predstavništvu Portugala u EU-u, a od 1993. do 1999. radio je kao šef kabineta portugalskog člana Europske komisije. Tijekom 2000. da Silva Costa vratio se u komercijalno bankarstvo, na vodeće pozicije u nekima od najvećih portugalskih banaka tijekom sljedećih nekoliko godina. Prije imenovanja za guvernera Banco de Portugal 2010. godine, bio je potpredsjednik Europske investicijske banke, odgovoran za financiranje EIB-a u Portugalu, Belgiji, Španjolskoj, Luksemburgu, Latinskoj Americi i Aziji. Usto, ostvario je i uspješnu akademsku karijeru. Trenutno je gostujući profesor na portugalskom Katoličkom sveučilištu u Oportu i na Sveučilištu u Aveiru.