Credo banka d.d., Split – što je i zbog čega činio HNB

Objavljeno: 12.12.2011.

Hrvatska narodna banka suzdržavala se u slučaju Credo banke d.d., Split, nakon što je toj banci oduzeto odobrenje za rad, u najvećoj mogućoj mjeri od javnih istupanja i medijskih polemika, smatrajući da one mogu više štetiti nego koristiti općem interesu, uključujući očuvanje stabilnosti bankovnog sustava u nimalo lakim međunarodnim i domaćim okolnostima, te da daljnje bavljenje ovim slučajem treba prepustiti za to nadležnim državnim institucijama.

Međutim, proizvoljne interpretacije zbivanja i neutemeljene prozivke središnje banke ne posustaju, kod čega se ignoriraju i stvarne činjenice i pravna regulativa, obvezujuća za središnju banku kao i za sve ostale institucije i pojedince. Pritom se pozornost javnosti nastoji skrenuti s ključnih problema u koje je zapala Credo banka postupanjem njene uprave i nadzornog odbora, oprečnim važećoj zakonskoj i podzakonskoj regulativi, kao i načelima zdravog bankovnog poslovanja.

Temeljem svojih zakonskih zadaća i ovlasti, HNB je, mjesecima prije oduzimanja odobrenja za rad, svojim upozorenjima i mjerama zahtijevao od nadležnih tijela banke da poslovanje usklade s važećom regulativom i banku osposobe za stabilno daljnje poslovanje. U okviru toga obavljan je i izravni nadzor stručnih službi HNB-a u banci, tijekom kojeg se došlo i do bitnih saznanja o netočnostima u izvještavanju središnje banke, uključujući neiskazivanje povezanih osoba koje su istovremeno korisnici prekomjernih kredita i vlasnici banke.

O tim nastojanjima središnje banke da se Credo banka održi i stabilizira javnost, iz razumljivih razloga, nije obavještavana. Budući da željenog učinka nije bilo - o čemu pobliže svjedoči jedan od priloga ovog priopćenja - i da štetne posljedice ne bi bile još gore, HNB-u nije preostalo drugo nego da, u skladu sa svojim ovlastima, Credo banci oduzme odobrenje za rad i to javno priopći.

Apsurdno je da se krivica za takav ishod i za sveukupne posljedice neadekvatnog bankovnog poslovanja pokušava prebaciti na HNB - ignoriranjem i zamagljivanjem stvarnih razloga za oduzimanje odobrenja za rad Credo banci, zamjenom uzroka i posljedica, te neistinitim prikazivanjem nadležnosti, obveza i procedura, kako u dotadašnjem poslovanju tako i u zbivanjima neposredno nakon oduzimanja odobrenja za rad Credo banci.

Nažalost, tome pribjegavaju ne samo osobe izravno odgovorne za način i rezultate poslovanja Credo banke, što u ovakvim situacijama možda i ne čudi, već i pojedinci iz nekih drugih javnih institucija. Daljnja zbivanja pokazat će koliko je pritom prisutno neznanje, te ima li kod toga i svjesnog obmanjivanja javnosti iz nekih zakulisnih razloga i interesa. Zabrinjavajuće je, također, da pojedini medijski djelatnici preuzimaju ulogu svojevrsnih promotora takvih sudionika u zbivanjima u i oko Credo banke, ne zamarajući se pritom previše pravnom i činjeničnom utemeljenošću tih optužbi, a niti mogućim štetnim posljedicama senzacionalizma bez pokrića.

S obzirom na takve okolnosti, smatramo svojom obvezom da javnosti, kojoj je, vjerujemo, stalo do istine i objektivne prosudbe o postupcima svih bitnih čimbenika povezanih sa zbivanjima u Credo banci, predočimo što potpuniji - za praksu naše i drugih središnjih banaka inače neuobičajeno iscrpan - uvid u relevantne pokazatelje i ključne razloge, kao i u zakonske i podzakonske propise na kojima su bile činjenično, pravno i stručno utemeljene odluke HNB-a.

O svemu tome, vjerujemo, dovoljno čvrsto i razumljivo svjedoči nekoliko dokumenata koje objavljujemo u nastavku ovog priopćenja.