Donosi li trenutna monetarna politika ESB-a više štete nego koristi i koje su alternative?

Objavljeno: 11.9.2020.
Donosi li trenutna monetarna politika ESB-a više štete nego koristi i koje su alternative?

Donosi li trenutna monetarna politika Europske središnje banke (ESB) više štete nego koristi i koje su alternative, naslov je panela održanog u Berlinu 11. rujna u sklopu konferencije Eurofi Financial Forum 2020, na kojemu je sudjelovao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Cilj panel-rasprave bio je procijeniti trenutnu ravnotežu pozitivnih i negativnih strana koje su povezane s tekućom ultraprilagodljivom monetarnom politikom Europske središnje banke te odgovoriti na pitanje koji bi trebali biti prioriteti u smislu razvoja monetarne politike ESB-a. Guverner HNB-a moderirao je panel i održao uvodno izlaganje, a sudionici su bili Klas Knoot, predsjednik nizozemske središnje banke, Madis Müller, guverner estonske središnje banke, Alexandra Dimitrijevic, globalna voditeljica istraživanja u tvrtki S&P Global Ratings, Jordi Gual, predsjednik CaixaBanka te Xavier Larnaudie-Eiffel, zamjenik izvršnog direktora u CNP Assurances.

Sudionici panela složili su se da je djelovanje ESB-a u ožujku i travnju bilo potrebno i opravdano kako bi primirilo napetosti na financijskim tržištima i ograničilo razmjere rastuće fragmentacije, u čemu su se programi otkupa vrijednosnih papira pokazali vrlo uspješnima. S druge strane, čini se da se ne postiže znatniji uspjeh u primicanju inflacije ciljanim vrijednostima, iako će se program otkupa nastaviti provoditi još neko vrijeme. Također, raspravljalo se o poticajima koje monetarna politika daje tvrtkama, financijskom sektoru, kao i vladama. Od negativnih dugoročnih posljedica iznimno akomodativne monetarne politike posebno su izdvojeni povećanje poluge, odnosno stupnja zaduženosti i financijskoga i nefinancijskog sektora, potraga za zaradama plasiranjem sredstava sve rizičnijim dužnicima te sve veći broj tzv. "zombi poduzeća", odnosno poduzeća koja opstaju zbog iznimno niskih troškova servisiranja duga unatoč tome što se relativno neefikasno koriste radom i kapitalom. Nadalje, spomenut je i problem fiskalne dominacije, odnosno mjere u kojoj bi ESB mogao postati svojevrsni "zarobljenik" dosadašnjeg djelovanja u smislu da bi promjena smjera monetarna politike, u slučaju potrebe, mogla biti otežana jer pogoršava metrike održivosti javnog duga. Naposljetku, raspravljalo se i o inflacijskom cilju Europske središnje banke.

Pretraživanje novosti