Gospodarski rast i dalje zdrav, ali uz rast negativnih rizika

Objavljeno: 18.10.2018.

Guverner Hrvatske narodne banke održao je izlaganje na danas otvorenoj 28. konferenciji Zagrebačke burze odnosno 12. konferenciji fondovske industrije.

Svoje izlaganje pod naslovom „Gospodarski izgledi, financijski sustav i monetarna politika u nadolazećem razdoblju“ Boris Vujčić otvorio je konstatacijom da se pozitivna kretanja u međunarodnom okružju nastavljaju, no uz sve veće rizike, a jedan od njih, ujedno i novi, jest globalni trgovinski protekcionizam. Učinci do sada provedenih mjera još su uvijek ograničeni, ali daljnja eskalacija trgovinskih napetosti mogla bi imati izražene globalne učinke. Izravna izloženost Hrvatske negativnim efektima protekcionizma nije značajna, ali prisutan je rizik neizravnih učinaka preko trgovinskih partnera, pogotovo europodručja s obzirom na značajne trgovinske i ostale gospodarske odnose, istaknuo je guverner.

Analiza MMF-a pokazuje da su učinci na europodručje kroz izravni trgovinski kanal ograničeni, ali uslijedile bi vidljive negativne posljedice u kratkom roku ako bi se porast neizvjesnosti i nepovjerenja prelio na uvjete financiranja i neizravni kanal povjerenja.

Guverner je također naglasio da se odvija i promjena toka kapitala na tržištima u nastajanju; pooštravanje financijskih uvjeta i usporavanje rasta u tim zemljama u kontekstu normalizacije monetarnih politika potaknulo je odljeve kapitala.

Rast fiskalnih rizika u Italiji za sada se nije prelio u druge zemlje, no rizici proizlaze iz gospodarskih veza, a Italija je važan hrvatski trgovinski partner. Podaci iz prve polovine 2018. pokazuju da je udio Italije u robnom izvozu i uvozu Hrvatske oko 14%. Što se tiče razmjene usluga, 9% od ukupnoga hrvatskog izvoza usluga čini izvoz prema Italiji, odnosno 10% od ukupnih prihoda od turizma. Priljev talijanskih investicija unutar ukupnih inozemnih izravnih ulaganja iznosi 10,4%, od 1993. do kraja prvog tromjesečja ove godine.

Izloženost domaćih kreditnih institucija prema Italiji relativno je mala te je polovinom 2018. iznosila 0,6% ukupne imovine i 1,4% ukupnih obveza.

Guverner Vujčić rekao je da bi domaći BDP mogao rasti po stopama blizu 3%, s većim osloncem na osobnu potrošnju.

Oporavak na tržištu rada nastavlja se, ali u budućnosti – istaknuo je guverner HNB-a – najveći će izazov biti manjak raspoložive radne snage. Zbog demografskih promjena od 2010. broj stanovnika Hrvatske u starijim dobnim skupinama kontinuirano je veći od broja stanovnika u mlađim dobnim skupinama. Takva demografska kretanja smanjuju dostupnost radne snage, koja bi se u razdoblju od 2015. do 2040. mogla smanjiti za 520 tisuća osoba (oko 20%).

Nedostatak radne snage zahtijeva hitne protumjere

Guverner je izlaganje nastavio Eurostatovom projekcijom kretanja broja stanovnika do 2040., a koji ne uzimaju u potpunosti u obzir negativan migracijski saldo koji Hrvatska bilježi nakon ulaska u EU, te se temelje na pozitivnom migracijskom saldu od 2020. do 2040., što nije u skladu s tekućim kretanjima. Ako bi u razdoblju od 2020. do 2040. broj emigranata bio veći od broja imigranata, dostupnost radne snage dodatno bi se smanjila, rekao je guverner. Kada bi se ti trendovi nastavili, hrvatsko tržište rada moglo bi do 2040. godine izgubiti oko 520 tisuća ljudi. Mjere protiv takvoga negativnog scenarija jesu produljenje radnog vijeka, dolazak stranih radnika (imigracija), promjena obrazovnog sustava i automatizacija – jer tehnološke su promjene uvijek posljedica ponude i potražnje. Ako Hrvatska ne poduzme mjere, nedostatak radne snage mogao bi postati glavna prepreka rastu.

Porezna će reforma negativno utjecati na porezne prihode, ali mogla bi dalje podržavati gospodarski rast, utvrdio je guverner hrvatske središnje banke. Izravan negativni fiskalni učinak predloženih poreznih izmjena u 2019. godini iznosi 2,7 mlrd. kuna (oko 0,7% BDP-a), u 2020. oko 1,6 mlrd. kuna (oko 0,4% BDP-a), a blagi je povoljan učinak poreznog rasterećenja na gospodarski rast u obliku smanjenja stope PDV-a i socijalnih doprinosa.

Smanjenje stope PDV-a utječe na povećanje raspoloživog dohotka zbog nižih cijena, odnosno na rast osobne potrošnje. Smanjenje doprinosa utječe na sporiji rast jediničnih troškova rada odnosno na povećane investicije. Porezna reforma imat će učinak i na moguće usporavanje inflacije s projiciranih 1,6% u 2018. na 1,0% u 2019. godini.

Guverner Vujčić izlaganje je nastavio financijskim pokazateljima te je rekao da višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostaje zamjetan unatoč negativnim pritiscima. Pad inozemne zaduženosti nastavlja se, a nastavlja se smanjivati i udio duga opće države u BDP-u. Kontinuirano visok višak likvidnosti (cca 25,4 mlrd. kuna) potiče pad kamatnih stopa i jačanje kreditiranja.

Rizici povezani s krizom u koncernu Agrokor bitno su smanjeni, a Uljanik je minimalni gospodarski, odnosno prije svega fiskalni rizik, utvrdio je guverner. Naglasio je da su glavni rizici kod Uljanika vezani uz aktivaciju državnih jamstava koja bi mogla rezultirati manjim smanjenjem javnog duga za otprilike jedan posto u 2018. i 2019. godini.

Strukturne prilagodbe nužne za razvoj turizma

Guverner Hrvatske narodne banke govorio je i o rastućoj globalnoj konkurenciji u turizmu, a usporavanje rasta turističkog prometa u Hrvatskoj i zemljama zapadnog Mediterana tijekom 2018. uglavnom se može pripisati smirivanju geopolitičkih nestabilnosti. Oporavak turskog i grčkog tržišta mogao bi imati dugoročne implikacije na cijelo mediteransko tržište, a stabilizacija sjevera Afrike (Egipat, Tunis) dodatno jača konkurenciju. U takvom kontekstu za hrvatski se turizam u dugom roku nameće potreba za strukturnim prilagodbama i jačanjem konkurentnosti, istaknuo je guverner.

Zaključno je guverner HNB-a ponovio da je rast i dalje na zdravim osnovama, s viškom na platnoj bilanci i u proračunu, ali uz rast negativnih rizika. Oni se odnose na međunarodno tržište koji se mogu preliti i na hrvatsko gospodarstvo, te uz rizik razvoja situacije u Italiji. I dalje podbacuju i državne i privatne investicije – i tu imamo prostor da značajno potaknemo investicijsku klimu, naglasio je guverner, istaknuvši i potrebu protumjera za rješavanje izazova nedostatka radne snage, odnosno nužnost strukturnih prilagodbi za daljnji rast turizma.

Konferencija Zagrebačke burze središnje je okupljanje financijske zajednice iz Hrvatske i susjednih zemalja, a ove godine na njoj sudjeluje gotovo 30 govornika te oko 450 govornika iz svih grana financijske industrije, iz Hrvatske, regije i svijeta.

Prezentaciju guvernera Hrvatske narodne banke "Gospodarski izgledi, financijski sustav i monetarna politika u nadolazećem razdoblju" možete preuzeti ovdje.