U cilju stabilizacije tečaja Hrvatska narodna banka odlučila je da s nekoliko današnjih uzastopnih koraka smanji nervozu i prekomjerne oscilacije na deviznom i novčanom tržištu, te obeshrabri spekulacijska postupanja. O tome je guverner Željko Rohatinski obavijestio i najširu javnost putem konferencije za novinare održane danas u središnjoj banci.
Na današnjoj redovitoj obratnoj repo-aukciji samo je polovično udovoljeno traženju banaka da im središnja banka, uz zalog trezorskih zapisa Ministarstva financija, posudi nešto više od 8,5 milijardi kuna. HNB je procijenio da će kunska likvidnost sustava biti zadovoljavajuća i uz odobrenje 4,25 milijardi kuna uz 6 posto kamata.
Središnja banka danas se uključila i u rad deviznog tržišta prodajom 184,72 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,440584 kune za jedan euro. Time je bankama omogućeno da željene devize pribave povoljnije od cijene koju su tražile u međusobnim transakcijama ili od svojih klijenata.
Uz sve to, odlukom guvernera HNB smanjena je stopa minimalne pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim deviznim potraživanjima sa dosadašnjih 25 posto na 20 posto. To znači da banke mogu slobodnije raspolagati sa 1,25 milijardi eura koje su dosad morale držati na neki način imobilizirane kao likvidnu rezervu.
Tome treba dodati i učinke prethodnih poteza središnje banke (ukidanje granične obvezne pričuve, smanjivanje stope obvezne devizne pokrivenosti sa 28,5 na 25 posto, promjena valutne strukture u izdvajanju obvezne pričuve, prodaja 328 milijuna eura bankama iz pričuva središnje banke). Ako se uz to uzmu u obzir i devizne pričuve samih banaka, Hrvatska narodna banka smatra da se, unatoč svim pritiscima i neizvjesnostima, zajedničkim naporom - koji uključuje i odgovarajuće prilagodbe u fiskalnoj politici, te razini i strukturi potrošnje - stabilnost kune, a time i financijskog sustava može očuvati. No, to ne smije biti cilj i zadaća samo središnje banke.
Pritom i ovdašnje poslovne banke, bez obzira što imaju inozemne vlasnike, trebaju voditi računa da djeluju u hrvatskom bankovnom sustavu, da su na temelju poslovanja s hrvatskim gospodarstvom, građanima i državom danas u boljem stanju od pojedinih banaka-majki i njihovih kćeri na nekim drugim novim tržištima, te da o tome koliko će uspješno biti prevladane aktualne poteškoće i krenuti ekonomski oporavak ovisi i njihova budućnost.
Stoga su neprihvatljivi i svi pokušaji da se ucjenama ili poticanjem uspaničenih reakcija javnosti pokušavaju iznuditi promjene monetarne politike kojima bi se bankama osigurali uvjeti poslovanja i zarade kao da se ništa u zemlji i u svijetu nije promijenilo, bez obzira kakve bi to kratkoročne i dugoročne posljedice moglo imati za gospodarstvo, građane i državu.