Stručnjaci Hrvatske narodne banke iz područja regulative, supervizije informacijskih sustava i platnog prometa, sudjelovali su na devetom izdanju konferencije "F2 – Future of Fintech" 25. studenoga u Zagrebu.

Dario Hlupić Radić, voditelj Odjela za supervizorsko pravo je u prezentaciji "Može li digitalni euro zamijeniti gotovinu?" objasnio da će digitalni euro biti, uz novčanice i kovanice, treći oblik eura kao službenog sredstva plaćanja u europodručju. Digitalni euro nije kripto valuta već službena valuta koju će izdavati Europska središnja banka, odnosno Eurosustav, kao što izdaje euro novčanice i kovanice. Za razliku od postojećih instrumenata plaćanja, digitalni euro će biti univerzalno prihvaćen u cijelom europodručju i dostupan svim građanima europodručja bez ikakvih troškova. "Moći će se koristiti i u područjima gdje neće biti internetskog signala., odnosno u off-line načinu rada. Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu niti postojeće platne instrumente, već će biti njihova nadopuna i mogućnost koju će građani dobrovoljno koristiti ako će to željeti", istaknuo je Hlupić Radić.

Slaven Smojver  

Slaven Smojver, direktor Direkcije supervizije informacijskih sustava, je u prezentaciji "Anatomija sustava: IT hrvatskih banaka" prezentirao podatke o informacijskim sustavima hrvatskih banaka. Podaci koji su prikupljeni kroz posljednjih šest godina pokazuju značajna raslojavanja između manjih i većih banaka. Veće banke ekstenzivnije digitaliziraju svoje poslovanje te implementiraju značajno veći opseg tehnoloških inovacija u odnosu s krajnjim korisnicima od manjih banaka. S druge strane, manje banke se značajno više od velikih oslanjaju na vanjske suradnike u procesu programskog razvoja. Samoprocijenjena važnost aplikativnih sustava za poslovanje banaka korelira s planiranim vremenom oporavka tih sustava. Banke u značajnoj mjeri koriste pružatelje IKT usluga, posebice za razvoj i održavanje programske podrške poslovnim procesima plaćanja, kartičnog poslovanja, internetskog i mobilnog te šalterskog poslovanja.

"U protekle tri godine utvrđen je značajan napredak u zrelosti testiranja oporavka informacijskih sustava, pri čemu banke provode sve češće testove i/ili provode testove koji su sve sličniji realno očekivanim okolnostima. Sigurnosna testiranja su također sve naprednija u dizajnu i izvedbi – sve više se primjenjuju tzv. grey-box penetracijska testiranja, a sve manje tzv. black-box penetracijska testiranja. Podaci također potvrđuju da naprednije vrste sigurnosnih testiranja poput tzv. red-team i purple-team testiranja identificiraju značajno veći broj kritičnih sigurnosnih ranjivosti od penetracijskih testiranja", kazao je tom prilikom Slaven Smojver.

Tanja Marček Behin  

"Instant plaćanja i VoP – Novo normalno?" bila je tema prezentacije Tanje Marček Behin, savjetnice u Direkciji za regulativu i razvoj platnog prometa, kroz koju je sudionicima konferencije predstavila novitet na financijskom tržištu, točnije u području pružanja SEPA platnih usluga. Prema njenim riječima, tržište platnih usluga doživljava dinamične promjene pa instant plaćanja i usluga provjere primatelja plaćanja više nisu samo inovacija već se sve više nameću kao novo normalno u svakodnevnom poslovanju i korisničkom iskustvu - te postaju standard. Podsjetila je da od 9. listopada 2025. sve banke svim svojim klijentima moraju omogućiti slanje i primanje instant kreditnih transfera u eurima prema Uredbi (EU) 2024/886 o instant kreditnim transferima. Ukratko je predstavila pravila i popratne usluge propisane ovom uredbom kao što su ograničenje naknada za pojedinu transakciju instant kreditnog transfera koja ne smije biti viša od naknade za standardne kreditne transfere, te usluge provjere primatelja plaćanja (Verifcation of payee – VoP) i sanctions screeening koje služe kao popratni zaštitni mehanizmi sigurnosti i povjerenja radi sprečavanja potencijalnih prijevara.

"Uredba je također svojevrsna prekretnica u pogledu platnoprometnih EU propisa s obzirom da se po prvi put institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac omogućuje izravno sudjelovanje u platnim sustavima uređenim Direktivom o konačnosti namire. To im također otvara mogućnost izdavanja računa za plaćanje identificiranih IBAN brojem za njihove korisnike te otvara nove mogućnosti licenciranim IPP/IEN, fintech tvrtkama, razvojnim programerima i stručnjacima za kreiranje novih usluga i proizvoda. Naime, sveopća obveza pružanja i korištenja SEPA instant kreditnih transfera na jedinstvenom SEPA tržištu otvara potrebu za inovativnim tehnološkim rješenjima za user friendly A2A (account - to - account) plaćanja na POI (point of interaction) korištenjem tehnologija poput QR kodova, BLE tehnologije i sličnih aplikativnih rješenja za skeniranje podataka o primatelju plaćanja (IBAN)", zaključila je Marček Behin.