KONFERENCIJA ZA NOVINARE
predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos
Frankfurt na Majni, 4. svibnja 2023.
Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.
Inflacijski izgledi i dalje su, predugo, pretjerano visoki. Imajući u vidu kontinuirane snažne pritiske na inflaciju, Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Općenito gledajući, nove informacije uglavnom potvrđuju našu procjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda s prethodnog sastanka. Proteklih se mjeseci ukupna inflacija smanjila, ali temeljni cjenovni pritisci i dalje su snažni. Istodobno se naša prethodna povećanja kamatnih stopa prenose i snažno utječu na uvjete financiranja i monetarne uvjete u europodručju, pri čemu su neizvjesni vremenski odmak i jačina transmisije na realno gospodarstvo.
Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 % i održavat ćemo ih na tim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja zaoštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.
Ključne kamatne stope ESB‑a i dalje su naš glavni alat za stajalište monetarne politike. Istodobno ćemo nastaviti smanjivati portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) Eurosustava umjerenom i predvidljivom dinamikom. U skladu s tim načelima Upravno vijeće očekuje da u razdoblju od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu APP‑a.
O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.
Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.
Gospodarska aktivnost
Stopa gospodarskog rasta u europodručju u prvom je tromjesečju 2023. iznosila 0,1 % prema preliminarnoj brzoj procjeni Eurostata. Otpornosti gospodarstva pridonosili su niske cijene energije, smanjenje problema uskih grla u opskrbnim lancima i fiskalne mjere potpore poduzećima i kućanstvima. No privatna domaća potražnja, posebno potrošnja, vjerojatno je ostala slaba.
Proteklih se mjeseci povjerenje poduzeća i potrošača postojano oporavljalo, ali i dalje je slabije nego u razdoblju koje je prethodilo neopravdanom ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine i njezinih stanovnika. Vidimo razlike među gospodarskim sektorima. Sektor prerađivačke industrije nadoknađuje zaostatke u izvršenju narudžbi, ali izgledi mu se pogoršavaju. Rast je snažniji u uslužnom sektoru, u prvom redu zbog ponovnog otvaranja gospodarstva.
Na dohotke kućanstava povoljno utječe snažno tržište rada: u ožujku je stopa nezaposlenosti pala na rekordno niskih 6,5 %. Nastavio se rast zaposlenosti i ukupni broj odrađenih sati veći je nego prije pandemije. Istodobno je prosječni broj odrađenih sati ostao na razini koja je malo niža od razine zabilježene prije pandemije i ne oporavlja se od sredine 2022.
Usporedno sa smanjivanjem energetske krize, vlade bi trebale hitro i usklađeno ukidati povezane mjere potpore kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike. Fiskalne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti našega gospodarstva i postupno smanjenje velikog javnog duga. Smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju mogu pridonijeti i politike kojima se jačaju opskrbni kapaciteti europodručja, posebno u energetskom sektoru. U vezi s tim, pozdravljamo objavljivanje zakonodavnih prijedloga Europske komisije za reformu okvira gospodarskog upravljanja EU‑a, koja bi uskoro trebala biti dovršena.
Inflacija
Prema brzoj procjeni Eurostata stopa inflacije, koja je pala s 8,5 % u veljači na 6,9 % u ožujku, u travnju je iznosila 7,0 %. Premda su bazni učinci prouzročili porast inflacije cijena energije s –0,9 % u ožujku na 2,5 % u travnju, ona je i dalje na razini koja je znatno niža od razina zabilježenih po izbijanju rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Međutim, inflacija cijena hrane i dalje je povišena, premda se smanjila s 15,5 % u ožujku na 13,6 % u travnju.
Cjenovni pritisci i dalje su snažni. Inflacija bez energije i hrane neznatno se smanjila u odnosu na ožujak i vratila na razinu zabilježenu u veljači te je u travnju iznosila 5,6 %. Inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije, čiji je prvi pad u nekoliko mjeseci zabilježen u ožujku, i to na stopu od 6,6 %, nastavila se smanjivati i u travnju je iznosila 6,2 %. Inflacija cijena usluga porasla je s 5,1 %, koliko je iznosila u ožujku, na 5,2 % u travnju. Rastu inflacije i dalje pridonose postupni prijenos utjecaja prethodnih povećanja troškova energije i uskih grla u opskrbnim lancima. Osim toga, posebno u uslužnom sektoru, inflaciju i dalje potiče potisnuta potražnja u uvjetima ponovnog otvaranja gospodarstva i rast plaća. Informacije koje su bile dostupne u ožujku upućuju na zaključak da su pokazatelji temeljne inflacije ostali na visokim razinama.
Nastavili su jačati pritisci plaća kako se zaposlenicima, u uvjetima snažnog tržišta rada, vraća dio kupovne moći koju su izgubili zbog visoke inflacije. U nekim su sektorima poduzeća uspjela povećati profitne marže zbog neusklađenosti između ponude i potražnje te neizvjesnosti povezane s visokom i volatilnom inflacijom. Premda je većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno na razini od oko 2 %, neki su se pokazatelji malo povećali, što upućuje na potrebu daljnjeg praćenja.
Procjena rizika
Nove napetosti na financijskim tržištima, ako potraju, bile bi negativan rizik za izglede za rast jer bi mogle dovesti do većeg općeg pooštravanja uvjeta kreditiranja u odnosu na sadašnja očekivanja i nepovoljno utjecati na povjerenje. Među znatnim negativnim rizicima za gospodarstvo i dalje je rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Međutim, nedavni preokret u odnosu na prošle nepovoljne šokove na strani ponude mogao bi, ako potraje, potaknuti povjerenje i pridonijeti rastu koji bi bio veći nego što se sada očekuje. Rast gospodarske aktivnosti mogao bi biti veći nego što se sada očekuje i zbog kontinuirane otpornosti tržišta rada, koja potiče povjerenje i potrošnju kućanstava.
Još postoje znatni pozitivni rizici za inflacijske izglede. Među njima su postojeći pritisci proizvođačkih troškova zbog kojih bi maloprodajne cijene mogle u kratkoročnom razdoblju porasti više nego što se sada očekuje. Nadalje, rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine mogao bi ponovno pridonijeti povećanju troškova energije i hrane. Trajni porast inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine te povećanja plaća i profitnih marži koja su veća od predviđenih mogli bi pridonijeti rastu inflacije i u srednjoročnom razdoblju. Nedavno sklopljeni sporazumi o plaćama pridonose povećanju pozitivnih rizika za inflaciju, osobito ako profitne marže ostanu na visokim razinama. Među negativnim su rizicima nove napetosti na financijskim tržištima, koje bi mogle pridonijeti bržem smanjenju inflacije u odnosu na sadašnja očekivanja. Slabija potražnja, primjerice zbog izrazitijeg usporavanja bankovnog kreditiranja ili jače transmisije monetarne politike, dovela bi do manjih cjenovnih pritisaka u odnosu na sadašnja predviđanja, posebno u srednjoročnom razdoblju.
Financijski i monetarni uvjeti
Bankarski sektor europodručja pokazao se otpornim unatoč napetostima na financijskim tržištima koje su izbile prije našeg posljednjeg sastanka. Naša povećanja ključnih kamatnih stopa prenose se i snažno utječu na nerizične kamatne stope i na uvjete financiranja za poduzeća, kućanstva i banke. Rast kredita poduzećima i kućanstvima oslabio je zbog većih kamatnih stopa na zaduživanje, pooštravanja uvjeta ponude kredita i manje potražnje. Prema najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka standardi odobravanja kredita pooštreni su za sve kategorije kredita, i to više nego što su banke očekivale u prethodnoj anketi, što upućuje na moguće daljnje slabljenje zaduživanja. Zbog slabijeg zaduživanja nastavio se smanjivati monetarni rast.
Zaključak
Ukratko, inflacijski izgledi i dalje su, predugo, pretjerano visoki. Imajući u vidu kontinuirane snažne pritiske na inflaciju, Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Općenito gledajući, nove informacije uglavnom potvrđuju našu procjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda s prethodnog sastanka. Proteklih se mjeseci ukupna inflacija smanjila, ali temeljni cjenovni pritisci i dalje su snažni. Istodobno se naša prethodna povećanja kamatnih stopa prenose i snažno utječu na uvjete financiranja i monetarne uvjete u europodručju, pri čemu su neizvjesni vremenski odmak i jačina transmisije na realno gospodarstvo.
Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na naš srednjoročni cilj od 2 % i održavat ćemo ih na tim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja zaoštravanja nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.
U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.