U prva tri tromjesečja 2025. ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2024. za 7,4% i iznosila je 90,3 mlrd. eura.
Ukupni krediti i predujmovi (bruto iznos) povećali su se za 1,4%, najviše pod utjecajem povećanja kredita kućanstvima i nefinancijskim društvima, sektorima čije se snažno kreditiranje nastavilo. Krediti kućanstvima povećali su se za 10,1%, a nefinancijskim društvima porasli su za 9,2%. Došlo je do smanjenja visokolikvidnih sredstava (sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju) od 15,4%.
Ukupan iznos neprihodonosnih kredita i predujmova (u nastavku teksta: NPL-ovi) smanjio se za 2,6% u odnosu na kraj 2024., a njihov udio u ukupnim kreditima i predujmovima stagnirao je na 2,3%. Udio NPL-ova u portfeljima kredita nefinancijskim društvima nastavio se smanjivati i iznosio je 3,7%, a kod kućanstava se smanjio na 3,5%.
Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2025. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 1,1 mlrd. eura, što je za 5,9% manji iznos u odnosu na dobit ostvarenu u prva tri tromjesečja 2024. godine. Pokazatelji profitabilnosti smanjili su se u odnosu na kraj 2024.: prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,7%, a prinos na kapital (ROE) 15,5%.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala blago se smanjila, na 23,1%, zbog činjenice da je izloženost rizicima rasla brže od kapitala. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju rujna 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100%, a prosječni LCR iznosio je 217,9%.