U prvom tromjesečju 2025. godine ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se u odnosu na kraj 2024. za 0,6% i iznosila je 83,7 mlrd. eura. Imovina se smanjila kod većine kreditnih institucija.
Ukupni krediti i predujmovi (bruto iznos) smanjili su se za 4,0%, najviše pod utjecajem smanjenja visokolikvidnih sredstava (sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju). Kreditiranje dvaju najvažnijih institucionalnih sektora nastavilo se i krediti nefinancijskim društvima porasli su za 5,0%, a krediti kućanstvima za 2,8%.
Ukupan iznos neprihodonosnih kredita i predujmova (u nastavku teksta: NPL-ovi) zadržao se na razini s kraja 2024., ali njihov udio u ukupnim kreditima i predujmovima povećao se s 2,4% na kraju 2024. na 2,5% na kraju prvoga tromjesečja 2025. godine. Povećanje tog udjela posljedica je spomenutog smanjenja ukupnih kredita i predujmova. Udio NPL-ova u portfeljima kredita nefinancijskim društvima i kućanstvima nastavio se smanjivati i iznosio je 4,3% i 3,6%.
Poslovanje kreditnih institucija u prvom tromjesečju 2025. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 375 mil. eura, što je za 9,4% manji iznos u odnosu na dobit ostvarenu u prvom tromjesečju 2024. godine. Posljedica toga jest smanjenje pokazatelja profitabilnosti: prinos na imovinu iznosio je 1,8%, a prinos na kapital (ROE) 15,4%.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala povećala se na 24,2% zbog bržeg rasta kapitala u odnosu na ukupnu izloženost rizicima. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju prvog tromjesečja 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100%, a prosječni LCR iznosio je 222,2%.