Ljudski kapital ključan je za daljnji razvoj Hrvatske

Objavljeno: 14.3.2019.

"Hrvatska ima svoje prednosti kao ulagačka destinacija, a među najvažnijima istaknula bih razmjerno pristupačne troškove poslovanja, dobru poslovnu infrastrukturu, višejezične vještine hrvatskih radnika, odličan sustav obrazovanja inženjera strojarstva i elektrotehnike, rastuću start-up scenu, otvorenost prema strancima i dobru kvalitetu života. Ovo potonje posebno je važno danas kada se lokacije nadmeću za talente, i kada su dobri uvjeti života u mjestu rada za vrhunske talente jedan od kriterija odabira mjesta zapošljavanja. No, postoje i mnogi nedostaci, kao što su visoko porezno i administrativno opterećenje, snažan utjecaj države i moć političkih elita na svim razinama, lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj, nedostatak radne snage, što zbog starosti stanovništva što zbog migracija u strane države", istaknula je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek u panel-raspravi "Utjecaj brze tehnološke promjene na obrazovanje, vještine, poslovno okruženje i tržište rada" održanoj u prigodi obilježavanja 25 godina partnerstva Republike Hrvatske i Grupacije Svjetske banke 13. ožujka u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Politike usmjerene na otklanjanje tih nedostataka trebale bi se koncentrirati u tri područja, a to su: provedba strukturnih reforma na svim razinama države, osnaživanje poduzetnika podupiranjem digitalnog poduzetništva i osnaživanje zaposlenih razvojem njihovih kompetencija u skladu s potrebama digitalnog doba. Mjere usmjerene prema poduzetnicima trebale bi, između ostaloga, obuhvaćati potporu mentorskom radu i učenju peer-to-peer te ponudu infrastrukture za digitalne poduzetnike. Kao mjere usmjerene prema zaposlenima navela je nužnost poticanja učenja odraslih, jer je u doba tehnoloških promjena i sve dužega životnog vijeka nužno osposobiti zaposlene da tijekom radnog vijeka stječu nove vještine i znanja, budući da otprije stečena znanja postaju zastarjela i nepotrebna. Spomenula je podatak da je u nas u programe učenja uključeno tek 3 posto radne snage. Posebno se osvrnula na slabu povezanost tržišta rada i sustava obrazovanja, što potvrđuje činjenica da je svaki treći završeni student stekao diplomu iz ekonomije ili prava, dok gospodarstvu nedostaju oni sa znanjima i vještinama iz tzv. STEM područja (engl. science, technology, engineering i mathematics).

Zaključaj je panel-rasprave, u kojoj su sudjelovali i Luka Abrus, direktor i suvlasnik tvrtke Pet minuta, Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije, da je ljudski kapital u Hrvatskoj najvažniji za njezin daljnji razvoj.