Iako potrošači, u skladu s vlastitim potrebama, uglavnom podižu isključivo stambeni ili nestambeni - u većini slučajeva tzv. gotovinski nenamjenski kredit, dio dužnika istovremeno podiže oba kredita. Krediti tim dužnicima su znatno rizičniji pa porast učestalosti istovremenog podizanja stambenog i nestambenog kredita može pružiti ranu informaciju o promjenama rizika za financijsku stabilnost.

U 2024., osamnaest posto dužnika koji su podizali stambene kredite, istovremeno je uzelo i nestambene kredite, što je porast od 3 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu, te je ujedno najviša razina u razdoblju od četiri godine za koje postoje podaci. Navedeni dužnici u pravilu imaju viši omjer otplate duga i dohotka (DSTI) te viši omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine (LTV), kao i dulje dospijeće, a usto i niži dohodak, što ih čini osjetljivijima na potencijalne nepovoljne šokove.

Ekonometrijska analiza pokazuje da su stambeni krediti dužnika s obje vrste kredita u razdoblju od 3 godine imali oko 3,5 puta veću vjerojatnost 'kvarenja' od stambenih kredita dužnicima koji nisu istovremeno podizali nestambene kredite, čak i kada se eliminira utjecaj visine dohotka i zaduženosti na vjerojatnost neuredne otplate kredita.

U novom HNBlogu "Kad dug postane loš drug: višestruki krediti i rizici za financijsku stabilnost" Luke Sovulja, višeg stručnog suradnika u Direkciji za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost, saznajte kako promjene u obrascima zaduživanja koje uzrokuju porast učestalosti istovremenog podizanja nestambenih i stambenih kredita mogu pružiti korisne informacije o evoluciji rizika za financijsku stabilnost.