Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za rujan 2022. godine
Prema konačnim podacima statistike državnih financija za treće tromjesečje 2022. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju rujna 2022. godine iznosilo je 344,2 milijarde kuna, pa je u odnosu na kraj lipnja 2022. ostvaren rast od 0,5 milijarda kuna (ili 0,1%), a u odnosu na kraj rujna 2021. taj je dug manji za 1,3 milijarde kuna (ili 0,4%). Taj pad duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 8,1 milijardu kuna (ili 7,0%) i porasta unutarnjeg duga za 6,9 milijardi kuna (ili 3,0%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug porastao je za 4,8 milijardi kuna (ili 2,1%), a inozemni dug smanjio se za 4,3 milijarde kuna (ili 3,8%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], udio duga u BDP-u već šesto tromjesečje zaredom nastavlja padati i čak bilježi manju vrijednost od one iz prvog tromjesečja 2020., tj. trenutka prije pojave negativnih efekata pandemije bolesti COVID-19. Ukupni dug na kraju rujna 2022. iznosio je 70,4% BDP-a, dok je na kraju rujna prethodne godine taj udio iznosio 81,5%, što je smanjenje od 11,1 postotnog boda na godišnjoj razini i smanjenje od 2,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 73,1%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju rujna 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,3%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,4%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 5,4%). Pritom je kratkoročni dug na kraju rujna 2022. bio za 2,8 milijardi kuna (ili 13,2%) manji u odnosu na kraj rujna 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 1,8 milijardi kuna (ili 0,5%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑