Europska središnja banka (ESB) 27. studenoga 2025. prvi je put objavila pokazatelje povezane s klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku.

Pokazatelji povezani s klimatskim promjenama omogućavaju učinkovitiju analizu klimatskih rizika koji mogu utjecati na monetarnu politiku, stabilnost cijena i financijski sustav te obuhvaćaju tri područja: održivo financiranje, emisije ugljika i fizički rizik.

Republika Hrvatska nalazi se među državama europodručja u kojima se tržište izdavatelja održivih dužničkih vrijednosnih papira tek razvija. Ulaganja rezidenata RH u takvu vrstu vrijednosnih papira rastu i na kraju drugog tromjesečja 2025. iznose 5,2% ukupnih ulaganja u dužničke vrijednosne papire.

Financirane izravne emisije ugljika kao rezultat ulaganja financijskih institucija RH u vrijednosne papire nefinancijskih poduzeća te vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca promatranih na konsolidiranoj razini u kontinuiranom su padu od 2021., a u 2024. bile su za 11,6% niže u usporedbi s financiranim izravnim emisijama iz 2018. godine.

U 2023. tranzicijski rizik u portfeljima kredita financijskih institucija RH prema nefinancijskim poduzećima i vlastitim financijskim institucijama i zajmodavcima na konsolidiranoj razini niži je od procijenjene vrijednosti za europodručje.

Prema klimatskom scenariju visokih emisija s projekcijama do oko sredine 21. stoljeća znatan udio portfelja kredita, dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira financijskih institucija RH u odnosu na nefinancijska poduzeća potencijalno je izložen (niskome, umjerenome ili srednjem) fizičkome klimatskom riziku: 12% (2,6 mlrd. EUR) njihova portfelja izloženo je riziku od riječnih poplava, 26% (5,3 mlrd. EUR) riziku od šumskih požara, a gotovo cijeli portfelj (oko 21 mlrd. EUR) potencijalno je izložen riziku od oborina i vodnog stresa.

Prema povijesnom scenariju riziku od slijeganja tla potencijalno je izloženo 15,6 milijardi eura portfelja financijskih institucija RH u odnosu na nefinancijska poduzeća.

Gubici koje financijske institucije RH mogu očekivati ako nefinancijska poduzeća ne budu u mogućnosti otplatiti svoje kredite zbog riječnih poplava povećavaju se neovisno o promatranome klimatskom scenariju.

U klimatskom scenariju visokih emisija s projekcijom do kraja 21. stoljeća očekivani kreditni gubici kreditnih institucija RH u odnosu na nefinancijska poduzeća u slučaju riječnih poplava na godišnjoj razini procijenjeni su na 60,8 milijuna eura, a primjenom mjera obrane od poplava ovi gubici smanjuju se na približno 26 milijuna eura (za 57%), što naglašava važnost ulaganja u obranu od poplava kako bi se ublažila potencijalna šteta za gospodarstvo.

Detaljni prikaz pokazatelja povezanih s klimatskim promjenama za Hrvatsku