Povratak na pretkriznu razinu mogao bi biti spor, neujednačen i neizvjestan

Objavljeno: 28.9.2020.
Povratak na pretkriznu razinu mogao bi biti spor, neujednačen i neizvjestan

Nakon snažnog pada u prvom polugodištu, krenuo je oporavak gospodarstva, a povratak na pretkriznu razinu mogao bi se dogoditi 2022., istaknuo je guverner Boris Vujčić na 12. konferenciji Dan velikih planova održanoj 23. rujna 2020. godine u Zagrebu u organizaciji tjednika Lider.

Osvrnuvši se na tri scenarija projekcije kretanja BDP-a koje je izradio HNB, osnovni, optimistični i pesimistični, guverner je pojasnio da trenutačni podaci u rujnu 2020. pokazuju da je Hrvatska između osnovnog i optimističnog scenarija u procjeni gdje gospodarstvo jest, odnosno gdje će biti do kraja godine. Prema tom scenariju razinu BDP-a iz 2019. dosegnut ćemo 2022. godine.

Mjesečni pokazatelji upućuju na početak oporavka, ali intenzitet oporavka nije jednak u svim sektorima. Industrijska proizvodnja i građevinska aktivnost vrlo brzo su se oporavile, realni promet od trgovine nešto sporije, dok su usluge, kao ugostiteljstvo, u lošijoj situaciji – pad će biti veći, a oporavak u tom sektoru trajat će dulje.

U drugom tromjesečju zabilježen je pad svih sastavnica robnog izvoza zbog "lockdowna". U Hrvatskoj je pad robnog izvoza bio manji nego u drugim usporedivim zemljama.

Fizički pokazatelji u turizmu premašili su očekivanja iz osnovnog scenarija, ali postoji neizvjesnost u vezi s konačnim financijskim učinkom jer treba uzeti u obzir i promjenu strukture gostiju. Najveći pad ulazaka u Hrvatsku bio je onaj avionskih putnika, koji su tradicionalno turisti koji najviše troše, a povećao se udio gostiju koji dolaze iz zemalja koje imaju nižu prosječnu potrošnju.

Guverner je napomenuo da je izgubljeno oko 50.000 radnih mjesta te da je zaposlenost sada na razini 2018. godine, čime je izgubljen i značajan dio BDP-a.

U posljednjih pola godine poduzete su mjere monetarne politike bez presedana, objasnio je guverner. Hrvatska narodna banka poduzela je kombinaciju raznih mjera – strukturnih operacija, redovitih operacija, smanjenje obvezne pričuve i prvi put kupnju vrijednosnih papira države – koje su omogućile da se održi stabilnost tečaja, stabilnost banaka i fondova te cijeloga financijskog sustava. HNB je kreirao kunsku i deviznu likvidnost u iznosu od 14% BDP-a, što je omogućilo da kamatne stope i dalje nastavljaju padati, te su sada za sve kredite na dosad najnižim razinama.

Ipak, potražnja za kreditima pada, dok se standardi odobravanja kredita privatnom sektoru postrožuju zbog povećanja rizika. Vidljivo je da se kreditiranje poduzeća i države pojačalo, a kreditiranje stanovništva se usporilo. Istodobno, rastu depoziti u bankovnom sustavu, i stanovništva i poduzeća.

I u kriznim uvjetima monetarna politika osigurala je stabilnost financijskog sustava, stabilnost tečaja i niske kamatne stope, što će nastaviti činiti sve do uvođenja eura, zaključio je guverner.

Pretraživanje novosti