Priprema za krizu nužna je u vrijeme rasta

Objavljeno: 23.10.2019.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na godišnjoj je skupštini MMF-a u Washingtonu održao izlaganje o makroprudencijalnoj politici hrvatske središnje banke pod naslovom CNB's Macroprudential Policy – Leaning Against the Wind. Guvernerova prezentacija dotaknula je i širu sliku financijske stabilnosti u regiji Srednje i Istočne Europe – prije i tijekom financijske krize – odnosno efekte tada poduzetih makroprudencijalnih mjera i na današnju financijsku stabilnost.

Govoreći o zemljama Srednje i Istočne Europe, guverner Vujčić naglasio je da je prije financijske krize u državama te regije u najvećem broju slučajeva postojao okvir financijskog poslovanja sa sljedećim temeljnim karakteristikama: liberalizacija financijske industrije, nedovoljno razvijeni regulatorni i institucionalni okvir, povećan udio stranih banaka, visoka globalna likvidnost, niske kamate, snažan oprez prema rizicima, iznadprosječni potencijal za rast kao i visok priljev kapitala. Države Srednje i Istočne Europe u tom su razdoblju najvećim dijelom također bile i u procesu za ulazak u Europsku uniju.

Prije krize anticiklička makroprudencijalna politika služila se brojnim mjerama, od kojih je najvažnije istaknuti visoku razinu općih obveznih pričuva, devizne intervencije s ciljem otklanjanja aprecijacijskih pritisaka, administrativnu restrikciju rasta kredita (16% u 2003., 12% od 2007. do 2009.), minimalno potrebna devizna potraživanja, graničnu obveznu pričuvu, kao i posebnu obveznu pričuvu i prema bankama povećani kapitalni zahtjev za valutno inducirani kreditni rizik. S nastupom krize, započelo je postupno otpuštanje rezervi na razini sustava, akumuliranih u prethodnom razdoblju. Granična obvezna pričuva ukinuta je, a smanjene su i stope opće obvezne pričuve i minimalno potrebnih deviznih potraživanja, dok je ograničenje kreditnog rasta ukinuto.

Te su mjere rezultirale značajno poboljšanom sistemskom likvidnošću te su osigurale sigurno servisiranje obveza hrvatske države prema inozemnim kreditorima. Također, takvom je makroprudencijalnom politikom održana stabilnost tečaja kune prema euru te je sačuvana i financijska stabilnost u cjelini. Do kraja 2012. godine Hrvatska narodna banka oslobodila je 6,1 milijardu eura, što je više od 14% ukupnog BDP-a. Također, objašnjavajući bankovni sustav u Republici Hrvatskoj, guverner Vujčić naglasio je da su banke u krizi sačuvale stabilnost i dobru kapitaliziranost.

I kada su čvrsto isprepletene, monetarna i makroprudencijalna politika teško mogu u razdoblju rasta ili čak ekonomskog booma koji vodi prema konvergenciji provesti dostatne mjere za financijsku stabilnost neke sljedeće cikličke krize. I tim je važnije – nadalje je istaknuo guverner HNB-a – pravovremeno (rano) smanjivati akumulaciju sistemskih rizika, odnosno osigurati dostatnu kapitaliziranost banaka i likvidnost koje omogućuju kontracikličku makroprudencijalnu politiku. U slučaju krivog poteza u određenom trenutku ciklusa makroprudencijalna politika, kao i fiskalna, najvjerojatnije će učiniti krivi potez i u sljedećoj fazi ciklusa. Tržišni igrači pokazuju veliku inventivnost kako bi zaobišli makroprudencijalne mjere – stoga regulator mora odlučno poduzimati jasne i čvrste akcije. Dakle, potreban je adekvatan institucionalan i regulatorni okvir koji omogućuje efikasnu makroprudencijalnu politiku. Zaključno, guverner je rekao da je za budućnost važna nacionalna i međunarodna koordinacija s kreatorima politika, kako bi se u svakom trenutku razumjela promjenjiva priroda financijskih ranjivosti, a potom kreirali i primijenili uspješni makroprudencijalni instrumenti s ciljem čuvanja financijske stabilnosti.

Uoči izlaganja guvernera HNB-a u sjedištu MMF-a u Washingtonu, publici se uvodno obratio Tobias Adrian, direktor MMF-ova Sektora za monetarna pitanja i tržišta kapitala, odnosno financijski savjetnik koji je potom moderirao i pitanja publike, tj. diskusiju. Izlaganje guvernera Vujčića održano je u sklopu veće sadržajne cjeline zasjedanja pod nazivom Big Data, Big Stories. Godišnja skupština MMF-a održala se u Washingtonu od 14. do 20. listopada 2019. godine.