Pripreme za uvođenje eura u punom su jeku

Objavljeno: 8.6.2022.
Pripreme za uvođenje eura u punom su jeku
Guverner HNB-a Boris Vujčić

"Zadovoljili smo kriterije nominalne konvergencije i – u okviru država EU-a koje još nisu usvojile euro – jedina smo zemlja koja je u ovom trenutku zadovoljila sve kriterije za ulazak u europodručje. Vijeće Europske unije trebalo bi 12. srpnja donijeti i formalnu odluku o uvođenju eura u Hrvatskoj, čime se stječe i formalna obveza da 5. rujna počne dvojno iskazivanje cijena i primjena Etičkoga kodeksa. Poduzeća će biti pozvana da pristupe Etičkom kodeksu, čime će se obvezati da neće iskoristiti uvođenje eura za promjene cijena koje ne bi bile opravdane. Krenut će i veliki logistički postupak za HNB koji se odnosi na opskrbu najprije banaka, a potom i poslovnica Fine i Hrvatske pošte, euronovčanicama i kovanicama kako bismo svi bili 1. siječnja 2023. spremni da možemo bez problema prijeći na novu valutu", rekao je jučer guverner HNB-a Boris Vujčić u uvodnom izlaganju na konferenciji „Eurotransformacija Hrvatske“.

Guverner je istaknuo i da potpora građana postupno raste od 2018., kada je usvojena Eurostrategija HNB-a i Vlade RH. "Uspoređivali smo podatke s drugim zemljama i imamo jednu od najviših potpora stanovništva u razdoblju prije uvođenja eura. Nakon uvođenja eura potpora je u svim zemljama rasla, a to možemo očekivati i u Hrvatskoj. Za razliku od drugih zemalja mi ćemo u europodručje ući u situaciji kada je inflacijski pritisak znatno veći i kad cijene rastu iz drugih razloga. Ipak, državne institucije, banke i tvrtke već su daleko došle s pripremama za uvođenje eura i smatram da ćemo uspješno realizirati proces zamjene hrvatske kune eurom", naglasio je Vujčić.

Govoreći o hrvatskim eurokovanicama, napomenuo je da se s kovanjem kreće nakon 12. srpnja nakon odluke Vijeća EU-a. "Probni su otkovi već napravljeni, a u kovnici će se raditi u tri smjene, 24 sata, no ni to neće biti dovoljno za sve potrebe, pa ćemo nabaviti eurokovanice malih nominala od drugih zemalja. Potražnja za njima nije velika tako da je nabavna cijena ispod njihove nominale", ustvrdio je guverner.

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na panelu "Euro u bankama i na računima: Što nam donosi nova valuta" govorila je o inflaciji, poremećajima u lancima opskrbe, postpandemijskom naglom oporavku potražnje  i rastu cijene energenata te novom trendu deglobalizacije. Prema njezinim riječima, dosadašnji trend održavanja niskih cijena seljenjem proizvodnje u Kinu i druge azijske zemlje više nije prisutan ili se okreće u drugom smjeru.


Zamjenica guvernera Sandra Švaljek

Ona je pritom pojasnila da je Hrvatska, što se tiče uvoza energenata iz Rusije, u relativno dobroj poziciji i da sigurnost opskrbe energentima nije u pitanju. Međutim, kao i većina drugih zemalja Hrvatska je ovisna o uvozu većine energenata te, srećom, dobar dio potrebe za plinom zadovoljava preko terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, no svejedno je kao i druge zemlje ranjiva na porast cijena energenata.

"Smatram da je važno upozoriti kako se istodobno događa raskidanje ovisnosti o uvozu energenata iz Rusije, ali i o fosilnim gorivima. Zbog ruske invazije na Ukrajinu i sankcija koje su uslijedile Europska unija ušla je u brzu zelenu tranziciju, za koju nije bila dovoljno spremna. Na razini Europske unije nedavno je usvojen program "REPowerEU", koji će zahtijevati i promjenu tehnologije za proizvodnju energije te prelazak na energiju iz obnovljivih izvora, što stvara potrebu za sirovinama koje Unija dosad nije uvozila, npr. kobalt, bakar, litij, za kojima je potražnja na svjetskom tržištu trenutačno ograničena, i to dodatno diže cijene energenata", istaknula je zamjenica guvernera i dodala da ipak ima malih naznaka da bi cijene u doglednom vremenu mogle padati te da bi se zbog baznog efekta u drugom dijelu godine stope rasta cijena trebale smanjivati i biti osjetno niže u idućoj godini.

Govoreći o tehničkim aspektima zamjene hrvatske kune eurom ona ja napomenula kako će jedan od većih zadataka biti pravodobna opskrba bankomata novčanicama eura i da će građani to smatrati indikatorom je li sustav pripremljen ili nije. To je za banke i sve u tom procesu, naravno, veliki izazov", rekla je Švaljek te dodatno pojasnila kako Hrvatska ima veliku mrežu bankomata, kojih ima otprilike 6700, međutim kako smo turistička zemlja, nisu svi u funkciji tijekom cijele godine te se do 1. siječnja 2023. očekuje da će 75 – 80% bankomata biti napunjeno eurima koje će građani moći podizati. Naglasila je kako je važno da bankomati budu napunjeni sitnim apoenima u cilju rasterećenja trgovaca od razmjenjivanja novčanica eura. "Cijeli proces je vrlo studiozno pripremljen te dogovoren sa svim sudionicima procesa te će, iako je zahtjevan, besprijekorno funkcionirati", zaključila je zamjenica guvernera HNB-a.

Pretraživanje novosti