Puni forum Bečke inicijative 2025.

Objavljeno: 6.10.2025.
Puni forum Bečke inicijative 2025.
Godišnji sastanak punog foruma Bečke inicijative, Bruxelles, 29. do 30. rujna 2025.

U Bruxellessu je od 29. do 30. rujna 2025. održan sastanak punog foruma Inicijative za koordinaciju europskih banaka, tzv. Bečke inicijative, na kojem se raspravljalo o uniji za štednju i ulaganja te o Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi (SIJIE-u).

Puni forum Bečke inicijative okuplja guvernere središnjih banaka, regulatore, ministre, komercijalne banke te predstavnike bankarskog i nebankarskog financijskog sektora i međunarodnih financijskih institucija.

  • Europska komisija domaćin je sastanka punog foruma Bečke inicijative 2025.
  • Sudionici su se osvrnuli na konkretne mogućnosti i izazove koje projekt unije za štednju i ulaganja donosi gospodarstvima Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe unutar i izvan EU-a.
  • Na konferenciji su održane panel rasprave o integraciji tržišta kapitala, gospodarskom rastu i otpornosti, ulozi tržišne infrastrukture i nadzora, ulozi multinacionalnih razvojnih banaka, poduzetničkom kapitalu i kapitalu za rast, ulozi institucionalnih ulagača, platnim sustavima i proširenju jedinstvenog područja plaćanja u eurima.

Sastanak punog foruma 2025. u Bruxellesu otvorio je John Berrigan, glavni direktor Glavne uprave za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala (DG FISMA) Europske komisije. U ožujku 2025. Europska komisija objavila je strategiju za uniju za štednju i ulaganja kako bi se štednja što bolje usmjerila na produktivna ulaganja i pružio širi raspon mogućnosti ulaganja i financiranja za građane i poduzeća. To uključuje ambiciozan program reformi, među ostalim i korake za poticanje sudjelovanja malih ulagatelja na tržištima kapitala, razvoj sektora dopunskih mirovina, poboljšanje integracije tržišta i nadzora nad tržištem, promicanje vlasničkih ulaganja i povećanje konkurentnosti bankarskog sektora. Za napredak tog projekta potrebne su mjere na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Na nacionalnoj razini unija za štednju i ulaganja nudi priliku zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe da prodube strukture kapitala svojih gospodarstava i potaknu inovacije, održivost i blagostanje.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i predsjednik Upravljačkog odbora Bečke inicijative, objasnio je da iako prekogranično bankarstvo i financijska stabilnost u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi ostaju temeljna pitanja Bečke inicijative, ovogodišnji Forum skreće pozornost na još jedno pitanje od jednake strateške važnosti: uniju za štednju i ulaganja te širi projekt unije tržišta kapitala. Zašto taj pomak? Zato što je sposobnost naših gospodarstava da mobiliziraju i usmjeravaju štednju u produktivna ulaganja presudna za održavanje rasta, podupiranje inovacija i osiguravanje otpornosti. Dublja i integriranija tržišta kapitala nisu samo dopuna bankovnom posredovanju nego i preduvjet za stvaranje novih mogućnosti, privlačenje ulaganja i premošćivanje jaza u odnosu na ostatak Europske unije, a to posebno vrijedi za regiju SIJIE-a.

Povjerenica Maria Luís Albuquerque održala je glavni govor u kojemu je iznijela konkretne izazove i mogućnosti za regiju SIJIE-a povezane s projektom unije za štednju i ulaganja. „U mnogim zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe stope štednje kućanstava i dalje su niske i štednja je konzervativno uložena, dok poduzeća i dalje uvelike ovise o bankovnom financiranju. Kad je riječ o institucionalnim ulagačima, u mnogim zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe privatni mirovinski i drugi investicijski fondovi često slijede konzervativan profil ulaganja. Ti nedostaci usporavaju gospodarski rast i inovacije te umanjuju povrate za ulagače, ali i stvaraju mogućnosti za razvoj financijskih tržišta i gospodarski rast,” naglasila je povjerenica.

Na sastanku foruma sudjelovali su guverneri ili viceguverneri središnjih banaka Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Kosova, Litve, Moldove, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine te visoki predstavnici središnje banke Poljske i Europske središnje banke. Na sastanku su također sudjelovali viši predstavnici nacionalnih tijela financijskog sektora, Europske komisije, međunarodnih financijskih institucija (EIB, EBRD, IFC, MMF, Svjetska banka), prekograničnih bankarskih grupacija, nebankarskih sudionika financijskog sektora kao što su investicijski fondovi, mirovinski fondovi, osiguravatelji, infrastrukture financijskog tržišta kao što su burze i klirinške kuće te predstavnici akademske zajednice.

U raspravama je istaknuto da je nakon globalne financijske krize rast SIJIE-a otežan zbog slabih ulaganja. Veća financijska dubina diljem Europske unije i u SIJIE-u mogla bi pomoći da se taj problem riješi. Integracija i nadzor tržišta imat će važnu ulogu, pa bi bilo važno mobilizirati štednju stanovništva i usmjeriti je s depozita na tržišta kapitala. Institucionalni ulagači mogu osigurati razmjere i likvidnost potrebne za učinkovito funkcioniranje tržišta kapitala u SIJIE-u. U raspravama je potvrđeno i da postoje izazovi za financiranje poduzetničkim kapitalom i kapitalom za rast u nekoliko zemalja Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe. Kako bi se premostio taj jaz i dodatno razvilo financiranje inovacija, multilateralne razvojne banke pružaju usluge poduzećima u regiji. Naglasak se premješta na pružanje potpore poduzećima i fondovima poduzetničkog kapitala u fazi rasta pomoću paneuropskih rješenja i privlačenje većeg broja institucionalnih ulagača iz privatnog sektora u financiranje inovacija. U području plaćanja neke su se zemlje koje sudjeluju u postupku proširenja nedavno pridružile geografskom području SEPA-e, što je vrlo važan korak za njihovu europsku integraciju.

U zaključnim napomenama John Berrigan je podsjetio da je za projekt unije za štednju i ulaganja potrebno sudjelovanje relevantnih institucija na razini EU-a, kao i država članica EU-a i njegova susjedstvu. Godine 2025. i 2026. bit će presudne za oblikovanje tog projekta. Europska komisija upravo je izradila nacrt za račune za štednju i ulaganja EU-a i razradila strategiju financijske pismenosti. U nadolazećim mjesecima dat će preporuke o automatskom upisu, sustavima za praćenje mirovina i pregledima mirovina, preispitati Direktivu o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP) i Uredbu o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) te raditi na prihvatljivosti i objašnjenju vlasničkih ulaganja institucionalnih ulagača. Sljedeće će se godine provesti preispitivanje Uredbe o Europskom fondu poduzetničkog kapitala (EuVECA) i izraditi izvješće o procjeni općeg stanja bankovnog sustava EU-a (uključujući njegovu konkurentnost). U području plaćanja, John Berrigan potaknuo je preostale zemlje proširenja koje su u postupku pripreme svojih zahtjeva za SEPA-u da usvoje potrebne reforme i ponudio potporu Komisije.

Europska inicijativa za koordinaciju banaka (Bečka inicijativa), pokrenuta je u siječnju 2009., a posvećena je financijskoj stabilnosti europskih tržišta u nastajanju. U početku je pomogla u rješavanju odljeva kapitala iz lokalnih društava kćeri velikih prekograničnih banaka u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, a zatim se usredotočila na smanjenje neprihodonosnih kredita i praćenje razduživanja, kredita i bankovnog kreditiranja. Međunarodne financijske institucije uključene u Bečku inicijativu objavljuju redovite analize tržišta, uključujući polugodišnju publikaciju Non-Performing Loan Monitor (Pregled loših kredita), koju priprema EBRD. MMF objavljuje Pregled razduživanja i kredita, a EIB Anketu o kreditiranju banaka, istom učestalošću.