Reforma obrazovanja za dugoročni rast

Objavljeno: 28.10.2016.
Reforma obrazovanja za dugoročni rast

Moramo se ugledati na dobre prakse drugih zemalja i zapitati se možemo li više i bolje, naglasio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na predstavljanju "Bijele knjige" Udruženja stranih ulagača o poslovnoj i investicijskoj klimi s preporukama kako je unaprijediti 25. listopada 2016. u muzeju Mimara.

Guverner Vujčić u svom je izlaganju dao pregled kretanja kapitalnih investicija i inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatskoj i usporedivim zemljama. Hrvatska je zabilježila velik pad investicija neposredno nakon krize 2009. godine, no u posljednjih pet tromjesečja primjećuje se trend rasta.

Hrvatska nije jedina zemlja s problemom privlačenja inozemnih investicija, no zaostala je u privlačenju sredstava iz fondova EU-a, a i na samom je začelju u broju greenfield ulaganja.

Posebnu pozornost guverner Vujčić posvetio je strukturnoj poziciji Hrvatske. Strukturne probleme guverner vidi u nefleksibilnom radnom zakonodavstvu te ekstremno progresivnom oporezivanju visokih plaća, što Hrvatsku čini manje konkurentnom. Napomenuo je i probleme koje donosi sporo rješavanje pravosudnih postupaka te duljina rješavanja stečajnih postupaka. Sve to utječe na slabu strukturnu poziciju države.

Za dugoročan rast, naglasio je guverner, ključno je obrazovanje. Rezultati PISA testova govore da, iako se volimo hvaliti dobrim obrazovnim sustavom, na području obrazovanja zaostajemo.

Guverner je istaknuo i važnost razvoja tržišta kapitala – potrebna su vlasnička i investicijska ulaganja, a ne krediti već prezaduženim poduzećima.

Zašto su neke države uspješnije od drugih? Uspjeh ne ovisi o fiskalnoj i monetarnoj politici, nego o strukturnoj poziciji, objasnio je Boris Vujčić. U usporedbi s Europskom unijom, Sjedinjene Američke Države imaju bolju strukturnu poziciju, fleksibilnije tržište te veći broj mladih tvrtki koje proizvode visoko sofisticirane informatičke proizvode, što pomaže bržem rastu.

Važnost strukturne pozicije i strukturnih reformi guverner je ilustrirao primjerom zemalja GIIPS-a (Grčka, Irska, Italija, Portugal, Španjolska), koji pokazuje da je Irska imala najbrži oporavak nakon krize zbog bolje strukturne pozicije. Upravo tako i slabija strukturna pozicija Hrvatske može objasniti njezin sporiji oporavak u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe.