Savjet Hrvatske narodne banke razmatrao je u srijedu, na sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, najnovija gospodarska i financijska kretanja, kao polazišta za predviđanja novčane politike u nastupajućoj godini, te prihvatio izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prva tri ovogodišnja tromjesečja. Na dnevnom redu bila je i ocjena mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije i restrukturiranja Ilirija banke d.d. Zagreb. Savjet HNB obaviješten je da do kraja studenoga središnjoj banci nisu predočeni dokazi o dokapitalizaciji banke kakva bi joj omogućila sanaciju prema vlastitom programu i buduće stabilno poslovanje. Stoga takav program nije mogao ni prihvatiti, a ne nalazi ni opravdanja da Vladi Republike Hrvatske predloži sanaciju ove banke na račun poreznih obveznika.
Gospodarske okolnosti u kojima se utvrđuju monetarni okviri za sljedeću godinu obilježene su zadovoljavajućom stabilnošću cijena (u studenome su maloprodajne cijene porasle za o,2 posto, a na godišnjoj razini 5,9 posto) i tečaja (koji je stabiliziran, uz rjeđe intervencije središnje banke na deviznom tržištu, na razini između 3,73 i 3,74 kune za DEM), , smanjivanjem vanjskotrgovinskog i tekućeg deficita platne bilance ( za deset mjeseci izvoz je povećan za 9,5 posto u dolarskom i za 14,3 posto u kunskom obračunu, dok je uvoz dolarski smanjen za 1,9 posto, a iskazano u kunama povećan za 1,8 posto prema istom razdoblju prethodne godine), porastom plaća ( ovogodišnje neto plaće u desetomjesečnom razdoblju bile su za 12,8 posto nominalno, a realno za 5,7 posto više od lanjskih), ali i usporavanjem gospodarskih aktivnosti, visokom stopom nezaposlenosti, rastom nepodmirenih naloga za plaćanje i ponovnim povećanjem kamatnih stopa i kamatne marže. Uz takva osnovna polazište, zadaća središnje banke ostaje da i u sljedećoj godini osigura razmjernu stabilnost cijena i tečaja, uz zadovoljavajuću razinu domaće likvidnosti i vanjske solventnosti, djelujući u suženom manevarskom prostoru koji joj ostavlja fiskalna politika u uvjetima otežanih mogućnosti pristupa inokapitalu.
Radi usklađivanja s novim zakonskim propisima, od Savjeta HNB zatraženo je mišljenje o zahtjevima više štedno-kreditnih zadruga koje su zatražile odobrenje za rad od Ministarstva financija. Razmatrajući predočenu dokumentaciju, Savjet HNB uočava opasnost od izigravanja duha zakona i prihvatljivih ciljeva štedno-kreditnog zadrugarstva. Ima, naime, znakova da se u štedno-kreditnim zadrugama ne vidi oblik uzajamnog financijskog ispomaganja članova zadruge na temelju vlastitih štednih uloga, već način profitnog financijskog poslovanja uz povoljnije uvjete nego što vrijede za banke i štedionice. Takve pojave i namjere potrebno je pravodobno onemogućavati kako ne bi remetile razvoj zdrave i ravnopravne konkurencije na hrvatskom financijskom tržištu.
Novom odlukom o obveznoj rezervi banaka i štedionica u kunama iz osnovice za obračun obvezne rezerve, osim kredita, izuzimaju se i depoziti primljeni od banaka i štedionica kao i depoziti primljeni od HBOR-a. Osim toga, na depozite poduzeća i financijskih institucija, primjerice stambenih štedionica, čiji su osnivači poslovne banke neće se obračunavati rezerva po stopi od 100%, već po redovnoj stopi koja trenutno iznosi 29,5 %. Ukupni financijski učinak ovih mjera na umanjenje obvezne rezerve procjenjuje se na 24,6 milijuna kuna.
Na ovoj sjednici članovi Savjeta HNB suglasili su se da se kamatna stopa od 5,9 posto obračunava bankama i štedionicama na cjelokupnu obveznu rezervu, dakle ne samo na izdvojenu kod središnje banke nego i na žiro-računima. Polazeći od kretanja kamatnih stopa na tržištu novca i u poslovnim bankama, a imajući u vidu ulogu središnje banke kao "posljednjeg kreditnog utočišta", Savjet HNB odlučio je povećati kamatnu stopu na lombardne kredite s 11 na 12%. No, ukoliko se korišteni kredit vrati već do isteka istog dana, kamata će se obračunavati po stopi od samo 7%. Time se želi potaknuti veća briga banaka za upravljanje vlastitom likvidnošću i korištenje zaduženja kod središnje banke ponajprije za uistinu kratkotrajne i prolazne poremećaje likvidnosti. Uz to, proširena je mogućnost kratkoročnog zaduženja od središnje banke, tako da bi se ubuduće lombardni krediti odobravali do 50% nominalne vrijednosti kunskih i deviznih blagajničkih zapisa (kao i do sada), ali i do 50% nominalne vrijednosti trezorskih zapisa (dosad do 25%) i mjenica Ministarstva financija založenih za ovu namjenu (novi instrument). Time se želi omogućiti lakša prilagodba banaka oscilacijama likvidnosti s manje nepovoljnih učinaka na kretanje kamatnih stopa, pa i pretjerana reagiranja ulagača na i najmanji nagovještaj, makar i prolaznog pogoršanja likvidnosti neke banke.