Središnja tema u petak održane sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke bilo je razmatranje mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije i restrukturiranja Glumina banke d.d. Zagreb. Nakon opsežne rasprave o svim raspoloživim pokazateljima i zakonski mogućim načinima razrješavanja krize u kojoj se našla ta banka, Savjet HNB ocijenio je da nema ekonomskog opravdanja na temelju kojega bi Vladi Republike Hrvatske mogao predložiti donošenje odluke o sanaciji Glumina banke, sukladno odredbama Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka. Uz takvu ocjenu, Savjet HNB usvojio je i preporuku svim nadležnim državnim institucijama da se, bez obzira na način raspleta daljnje sudbine ove banke, u najvećoj mogućoj mjeri vodi računa o zaštiti štednih uloga građana u Glumina banci, koja posluje od veljače 1994. godine i po veličini aktive bila je krajem prošle godine šesta a po uplaćenom temeljnom kapitalu osma banka u Hrvatskoj i u većinskom je privatnom vlasništvu.
Ovim zaključcima okončan je postupak otvoren 23. lipnja ove godine, kad je na inicijativu Glumina banke Savjet HNB donio odluku o pokretanju postupka za ocjenu mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije i restrukturiranja Glumina banke. Glumina banka dostavila je 21. srpnja Hrvatskoj narodnoj banci vlastiti program sanacije i restrukturiranja, te 29. srpnja prvu i 10. kolovoza drugu dopunu tog programa. Detaljna analiza poslovanja i naplativosti aktive Glumina banke, koju su od 22. srpnja do 21. kolovoza obavili djelatnici Sektora za nadzor i kontrolu banaka HNB, pokazala je da problemi Glumina banke nisu samo u sferi likvidnosti, već je ta banka i duboko nesolventna: njen jamstveni kapital iznosio je potkraj lipnja ove godine oko 394 milijuna kuna, a njeni ukupni potencijalni gubici oko 1.054 milijuna kuna. Uz to, utvrđena je prevelika kreditna izloženost povezanim osobama (tvrtkama u sastavu Glumina grupe), prividna dokapitalizacija banke putem kreditiranja kupnje vlastitih dionica, kao i brojni primjeri lošeg upravljanja bankom i rizicima, nepoštivanja važećih propisa, neprihvaćanje preporuka kako unutrašnje kontrole tako i središnje banke.
U međuvremenu, u središnjoj banci primljeni su na razgovor i predstavnici navodnih strateških stranih ulagača u Glumina banku, uz podršku kojih je ta banka najavljivala stabilizaciju svojeg financijskog položaja i daljnjeg poslovanja. Međutim, do isteka roka za donošenje odluke o opravdanosti sanacije i restrukturiranja ni do kakve dokapitalizacije Glumina banke nije došlo, a ni među domaćim jačim bankama nije bilo zanimanja za preuzimanje te banke, te se pokazalo da jedini konkretni oslonac predlagane samosanacije predstavlja zahtjev za još 400 milijuna kredita Hrvatske narodne banke, uz neuvjerljive planove o pribavljanju potrebnih sredstava emisijom vlastitih vrijednosnih papira.
Budući da za takav način spašavanja Glumina banke nema zakonskih temelja, a pokazatelji dosadašnjeg poslovanja i predočena projekcija budućeg poslovanja ne daju izgleda za trajniju stabilizaciju i uspješno daljnje poslovanje ove banke, Savjet HNB nije našao opravdanja da predloži Vladi RH spašavanje Glumina banke posredstvom državnog proračuna.