Savjet Hrvatske narodne banke nastavio je u četvrtak, na sjednici održanoj pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmatranje stanja u hrvatskom bankarstvu i mogućih mjera kojima bi središnja banka što učinkovitije sprječavala da se poteškoće pojedinih banaka šire poput "zaraze" unutar bankovnog sustava i do zdravih banaka, stvarajući privid teže krize nego što ona doista jest i narušavajući povjerenje ulagača i javnosti u sveukupno hrvatsko bankarstvo.
Pritom se ima u vidu da bankovni sustavi svih tržišnih gospodarstava počivaju na povjerenju ulagača. U Hrvatskoj je to povjerenje još ranjivije nego u stabilnim zemljama, s obzirom na gorka ranija iskustva ovdašnjih štediša s tzv. "starom deviznom štednjom" i obezvrjeđivanjem štednih uloga u domaćoj valuti u razdobljima visoke inflacije. Stoga Savjet HNB smatra da hrvatska središnja banka mora bez odlaganja i primjerenim potezima reagirati i na svaki poremećaj u likvidnosti unutar bankovnog sustava, koji bi u manje osjetljivim okolnostima vjerojatno bio relativno brzo prevladan naporima samih poslovnih banaka. Ti potezi mogu biti privremene naravi i ne znače popustljiivost središnje monetarne vlasti prema financijskoj nedisciplini. Njihov je cilj stabiliziranje stanja, kako bi se lakše raspoznale istinske slabe točke u hrvatskom bankarstvu i poduzimale mjere prilagođene pravim razmjerima problema.
Sukladne tim stajalištima su i najnovije mjere središnje banke, s kojima se suglasio Savjet HNB. Bankama i štedionicama dopušteno je da za vraćanje prekonoćnih kredita na Tržištu novca Zagreb mogu koristiti i sredstva iz svoje posebne rezerve izdvojene na računu kod HNB, te da na svojim žiro-računima i u blagajni mogu držati 40 posto obvezne rezerve (do sada je bilo dopušteno 25 posto). Bankama je ukinuta obveza polaganja depozita na inozemne financijske kredite za konverziju u kune i za garancije za takve kredite s dospjećem dužim od 3 godine, od obveze polaganja depozita izuzeti su i krediti koje odobrava EBRD, a primjena Odluke o obvezi deponiranja u kunama 15 posto deviznih depozita odgođena je s s 8. lipnja na 25. kolovoza 1998. godine.
Očekuje se da će ove mjere olakšati bankama da vlastitim sredstvima prevladavaju trenutačne oscilacije u likvidnosti, te ojačati sigurnost banaka s viškom likvidnosti glede posudbi na Tržištu novca, a u takvim okolnostima kamatne stope za međubankovne pozajmice na Tržištu novca ne bi trebale prelaziti 10 posto.