Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj te je raspravljao o sistemskim financijskim rizicima.

Ukupna izloženost hrvatskog financijskog sustava sistemskim rizicima ostala je umjereno povišena. Rizici iz domaćeg okružja proizlaze ponajprije iz snažnog rasta cijena stambenih nekretnina i intenzivnog kreditiranja privatnog sektora, dok bi moguća eskalacija geopolitičkih napetosti u međunarodnom okružju mogla biti povod za materijalizaciju rizika. Rizici na tržištu stambenih nekretnina su tijekom 2025. dodatno ojačali. Rast cijena ubrzao se pod utjecajem izraženog rasta zaposlenosti i plaća, poreznih poticaja te smanjenja kamatnih stopa, što je pridonijelo bržem rastu stambenog kreditiranja. Uz to, snažno je raslo i kreditiranje poduzeća, posebice onih povezanih s tržištem nekretnina.

Nova makrobonitetna ograničenja kriterija kreditiranja potrošača usporila su rast kredita kućanstvima u drugoj polovini prošle godine. Pritom se osobito usporio rast nestambenih kredita, s obzirom na stroža ograničenja i manje dopuštenih iznimki u odnosu na stambene kredite. Također, znatno se smanjio udjel novih kredita s povišenim omjerima otplate duga prema dohotku te glavnice u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu. Iako je bankovni sustav ostao visoko profitabilan, uz vrlo nizak udio neprihodonosnih kredita, HNB je u okružju jačanja sistemskih rizika dodatno povećao stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 1,5% na 2%, s početkom primjene 1. siječnja 2027. Zajedničkim djelovanjem ovih mjera ublažava se nakupljanje rizika za financijsku stabilnost te se povećava otpornost sustava na nepovoljne makroekonomske šokove.