Specifičnosti domaćega gospodarstva idu u prilog uvođenju eura

Objavljeno: 4.12.2018.

Hrvatska je najmanja država članica Europske unije koja još ima vlastitu valutu, dok je njezino gospodarstvo istodobno visokoeuroizirano; čak 75% domaće štednje i 67% ukupnih dužničkih obveza vezano je uz euro, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svom izlaganju o temi Eurostrategija u organizaciji Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

Specifičnosti hrvatskoga gospodarstva idu u prilog uvođenju eura, istaknuo je guverner i dodao da je naša zemlja snažno trgovinski integrirana s europodručjem, što se odražava u visokoj usklađenosti poslovnih ciklusa. Također, u domaćem bankovnom sustavu dominiraju banke u vlasništvu institucija iz europodručja te su mogućnosti monetarne i tečajne politike u našoj zemlji ograničene zbog visoke euroizacije i prisutnosti eura u hrvatskom financijskom sustavu.

Predstavljajući koristi i troškove uvođenja eura guverner je objasnio da će Hrvatska uvođenjem eura ostvariti znatne i trajne koristi, a one su znatno veće od troškova. Ulaskom u europodručje tako bi se uklonio valutni rizik, koji je jedan od glavnih izvora ranjivosti hrvatskoga gospodarstva. Osim toga, došlo bi do smanjenja kamatnih stopa i otklanjanja rizika valutne krize, ali i nižih transakcijskih troškova. Prelaskom na europsku valutu dao bi se i dodatan poticaj međunarodnoj razmjeni i investicijama, a pozitivan učinak posebno bi se odrazio na turizam jer 70% ukupnih prihoda i 60% noćenja dolazi upravo iz europodručja. Uvođenjem eura Hrvatska bi imala pristup mehanizmima financijske pomoći te mogućnost sudjelovanja u raspoređivanju monetarnog prihoda Eurosustava.

Efikasne mjere protiv zaokruživanja cijena naviše

Dok su koristi trajne naravi, troškovi ulaska u europodručje su mali i pretežno jednokratni, istaknuo je guverner Vujčić. Iako je u javnosti raširena percepcija da uvođenjem eura cijene rastu, rizik rasta razine cijena pri konverziji u pravilu je vrlo blag i jednokratan te je tako učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja prosječno iznosio 0,23 postotna boda, a  ocjena učinka za Hrvatsku je 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena. Rast razine cijena izraženiji je kod usluga i kod manjeg broja proizvoda koji se često kupuju, a manji je učinak na potrošačke košarice građana s nižom razinom dohotka. Guverner je pojasnio da postoje efikasne mjere protiv neopravdanog zaokruživanja cijena naviše, a upravo njih Vlada namjerava primijeniti; šest mjeseci prije i nakon uvođenja eura cijene bi se iskazivale i u kunama i u eurima.

Uvođenje zajedničke valute obveza je svih novih država članica, rekao je guverner dodavši pritom da je ulazak u tečajni mehanizam ERM II ključan korak u procesu uvođenja eura. Iako nema jasno definiranih kriterija za ulazak u ERM II, postoje kriteriji iz Maastrichta koje će Hrvatska ove godine ispuniti već treći put zaredom. Također, očekuje se da će danom ulaska u tečajni mehanizam ERM II Hrvatska ući u bankovnu uniju, rekao je guverner i pojasnio da je bankovna unija novi projekt koji obuhvaća tri elementa: zajednički nadzorni mehanizam sistemski značajnih institucija, zajednički rezolucijski mehanizam i zajedničko osiguranje depozita.

Govoreći o stanju javnih financija, guverner Vujčić istaknuo je da je Hrvatska 2017. godine izašla iz postupka u slučaju prekomjernog manjka. Javni dug je na silaznoj putanji, no on je ipak najviši među usporedivim zemljama. Makroekonomske neravnoteže se smanjuju, ali su i dalje prisutne. Također je dosegnuta razina realne konvergencije dostatna za pristupanje tečajnom mehanizmu, ali potencijalni rast je nizak, što je povezano sa slabim rastom produktivnosti.

Prioriteti ekonomske politike u postupku uvođenja eura jesu nastavak razboritog vođenja fiskalne politike s ciljem uravnoteženja proračuna, smanjenja javnog duga i stvaranja fiskalnog prostora za razdoblje krize. Osim toga, potrebno je provesti strukturne reforme za povećanje potencijalnog rasta, a koje bi se odnosile na smanjenje makroekonomskih neravnoteža, postizanje održivoga gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta, a provođenje strukturnih reformi nije važno samo zbog ulaska u tečajni mehanizam, zaključio je guverner.