Strukturne reforme – najbolja priprema za euro

Objavljeno: 31.10.2018.

Koristi od uvođenja eura znatno nadmašuju troškove, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u izlaganju na konferenciji "Zagreb – financijsko središte: USUSRET EURU" u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista održanoj 30. listopada o. g. u Zagrebu.

U proteklih godinu dana, otkad je javnosti predstavljena Eurostrategija, Hrvatska narodna banka održala je javnu raspravu u nizu stručnih izlaganja i rasprava, te danas imamo snažnu podršku stručne javnosti i poslovnog svijeta, nastavio je guverner. Hrvatska je najmanja članica Europske unije, po broju stanovnika i po BDP-u, koja još nije uvela euro. Istodobno je i najeuroiziranija od svih zemalja EU-a koje još nisu u europodručju, što koristi od uvođenja eura čini još većima.

Trenutno se vode razgovori s Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom, te smo u procesu pripremanja pisma za članstvo u tečajnom mehanizmu ERM II, koje namjeravamo poslati iduće godine. Također, pripremamo se za provođenje svih onih obveza koje iz toga proizlaze.

Razdoblje prije uvođenja eura, a koje će sigurno trajati nekoliko godina, trebamo iskoristiti kao poticaj za provođenje strukturnih reformi zato što su one najbolja garancija za uspješno članstvo Hrvatske u europodručju, rekao je guverner. Trenutno vrlo dobar trend makroekonomskih pokazatelja, poput pada stope nezaposlenosti te vanjskoga i javnog duga, treba zadržati kako bi se ocjena Hrvatske u pogledu prekomjernih makroekonomskih neravnoteža poboljšala. Istodobno treba nastaviti s brojnim strukturnim reformama. Iako se sve ne mogu provesti u kratkom roku, neke od njih, poput porezne reforme, već su provedene, neke su u fazi javne rasprave odnosno implementacije, poput reformi mirovinskog sustava kao i osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovnog sustava.

Iako će se ulaskom u europodručje podići potencijalni rast BDP-a u Hrvatskoj, samo članstvo u europodručju nije garancija uspješnosti ekonomije, niti je kišobran koji štiti zemlje od loših makroekonomskih politika, već nešto što zemlja može iskoristiti ako vodi ispravne i pametne politike, poručio je guverner.

U okviru priprema za uvođenje eura Hrvatska će zatražiti ulazak u mehanizam bliske suradnje (engl. close cooperation) s Europskom središnjom bankom, s ciljem da istodobno s ulaskom u tečajni mehanizam ERM II postane i članicom bankovne unije. Bankovna unija je trenutno nedovršen projekt, a sastoji se od tri stupa: zajedničkoga nadzornog mehanizma, zajedničkoga rezolucijskog mehanizma te zajedničkog osiguranja depozita. Guverner je podsjetio i da će Hrvatska prije ulaska u bankovnu uniju još jedanput morati proći analizu i procjenu bilanci banaka (tzv. AQR) te izrazio uvjerenje da će i ta provjera kvalitete bankovnih bilanci biti uspješna i potvrditi visoku kapitaliziranost hrvatskih banaka, zadovoljavajuću likvidnost i općenito zdravlje bankovnog sustava, s kojim možemo onda ući u bankovnu uniju.

Ne očekujemo probleme s ispunjavanjem kriterija iz Maastrichta, koje ćemo i ove godine, već treći put zaredom, zadovoljiti, zaključio je guverner.

Uvođenje eura od nas ne zahtijeva niti jednu reformu koja nam nije potrebna zbog nas samih, rekao je viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend u panel-raspravi "Za i protiv uvođenja eura".

Iako građani imaju percepciju o znatnijem porastu cijena potaknutom uvođenjem eura, analize pokazuju da je učinak uvođenja eura na rast cijena bio jednokratan i zanemariv, a iznosio je 0,23 postotna boda, naglasio je viceguverner Faulend. Postoje mehanizmi kojima se može koristiti kako bi se utjecalo na neopravdano zaokruživanje cijena, objasnio je. Jedan je od tih mehanizama dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Osim toga, mogu se voditi liste trgovaca koji nepošteno zaokružuju cijene, a konstruktivnu ulogu u cijelom procesu mogu imati i udruge za zaštitu potrošača. Najveća trajna korist od uvođenja eura za Hrvatsku bit će ukidanje valutnog rizika, koji je danas znatan uteg u gospodarstvu.

Makroekonomski indikatori pokazuju da su se trendovi preokrenuli i da se ekonomske neravnoteže u Hrvatskoj kontinuirano smanjuju. No, da bi se poboljšala gospodarska situacija te smanjile ranjivosti na eventualne šokove, potrebne su strukturne reforme. Vidljivi su određeni iskoraci u smislu porezne reforme, poreznog rasterećenja, administrativnog rasterećenja te početka mirovinske, ali i kurikularne reforme. Iako bismo voljeli da su više, Hrvatska danas ostvaruje održive stope rasta koje su na zdravim osnovama, rekao je viceguverner Faulend.

U panel-raspravi sudjelovali su i Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave kreditne institucije Erste&Steiermärkische Bank d.d., Hrvoje Stojić, glavni ekonomist kreditne institucije Addiko Bank d.d., Igor Škrgatić iz Hrvatske udruge poslodavaca i Mario Staroselčić, član Uprave Allianz ZB d.o.o., društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.