Tisuće financijskih boljki zdravog društva

Objavljeno: 15.4.2021.
Tisuće financijskih boljki zdravog društva

Iako je magnituda poremećaja koji je prouzročila pandemija bolesti COVID-19 možda premašila razmjere koje smo do sada imali prilike vidjeti, brza i odlučna reakcija europskih nositelja ekonomskih politika mogla bi ih dovesti u zamku samozadovoljstva. Dok se mjerama zatvaranja nastojao obuzdati virus, uz još uvijek oskudnu opskrbu cjepivima, potpora u obliku dosad nezabilježenih fiskalnih, monetarnih i regulatornih poticaja održala je naša gospodarstva na površini. Zaposlenost i dohoci pokazali su iznimnu otpornost, a financijski sektor, ojačan desetljećem kontinuiranih reforma, podupro je poduzeća. No, zavirimo li malo ispod površine, i dalje su vidljivi  stari problemi koji zahtijevaju oprez i budnost.

Bankarski sektor doista posluje uz nižu financijsku polugu, preuzima manje rizika, održava znatne rezerve likvidnosti i općenito je postao znatno snažniji i otporniji nego što je bio prije desetak godina. Za razliku od globalne financijske krize, kada je financijski sustav izazvao početni šok i zatim ga nastavio pojačavati, ovog su puta banke udarac dočekale spremne, ublažile su ga i tako pridonijele stabilizaciji gospodarstva. Ipak, profitabilnost, koja je njihova prva zaštita od poremećaja, bila je prigušena i prije krize. To je postupno nagrizalo sposobnost banaka da financiraju gospodarstvo i služe kao transmisijski mehanizam monetarne politike. Razlozi su za nisku profitabilnost banaka brojni. Europski regulatori nisu uvijek dovoljno odlučno isključivali s tržišta neuspješne banke s lošim poslovnim modelima. Takve odluke nisu uvijek lake, kao što to mi u Hrvatskoj narodnoj banci dobro znamo. U posljednja dva i pol desetljeća, odnosno otkako sam se prvi put zaposlio u HNB-u, broj poslovnih banaka koje posluju u Hrvatskoj smanjio se za dvije trećine, sa 60 na 20. Taj je posao oduvijek bio osjetljiv, pun pravnih i političkih mina, ali alternativa je prezasićenosti tržišta (engl. overbanking) još gora, čemu  svjedočimo. Nadalje, banke razmjerno sporo prihvaćaju  postignuća iz područja informacijskih i, posebice, mobilnih tehnologija. Nakon nekoliko desetljeća kontinuiranih upozorenja koja su se često pokazala lažnim uzbunama, financijski sektor primoran je sve brže uvoditi nova tehnološka rješenja. Kako bi očuvale najprofitabilnije segmente poslovanja, banke zapravo trebaju postati tehnološki centri. Tehnološka transformacija može biti bolna za banke, a pogotovo za bankare, ali ona je jedini put naprijed. Naposljetku, dugo razdoblje iznimno akomodativne monetarne politike snizilo je kamatne marže i smanjilo prihode od temeljnog posla banaka. Prema mišljenju većine analitičara nije izgledno da će taj pritisak na marže nestati u bliskoj budućnosti.

Osim s poslovnom transformacijom, bankama će posebno izazovno biti suočiti se s posljedicama krize. Dosad je izbjegnut snažan porast broja insolventnih poduzeća – dogodilo se upravo suprotno jer su stope insolventnosti čak pale ispod razina koje se bilježe u dobrim godinama. Ipak, broj insolventnih poduzeća postupno će rasti, usporedno s povlačenjem sveobuhvatnih mjera potpore poduzećima, čak i ako se izbjegnu potencijalno destruktivni učinci preranog povlačenja mjera. Banke će morati donijeti složene odluke o restrukturiranju dugovanja održivih poduzeća i prestanku podupiranja neodrživih poduzeća. Ne bi trebale olako shvatiti ulogu "neuralnog središta" koje usmjerava odluke o čišćenju gospodarstva od "zombi" tvrtki koje preživljavaju zahvaljujući obilnoj potpori, ali nisu dovoljno fleksibilne da se prilagode novim okolnostima.

Stara indijska poslovica o zdravom čovjeku koji ima tisuću želja i bolesnome koji ima samo jednu može se dobro primijeniti na vođenje politike. Nakon što naša društva svladaju bolest, opet ćemo se morati baviti s tisuću naših boljki uobičajenih u financijskom sektoru, od kojih su mnoge pogoršane krizom. Veze između banaka i države još su snažnije nego prije krize, dinamizam poduzeća dodatno se smanjio, a banke će se možda ponovo suočiti s rješavanjem gomile loših dugova. A bankovna unija još nije dovršena. I dok se budemo radovali zbog prestanka bolesti, ponovo ćemo se okrenuti brojnim starim, neriješenim boljkama.

Tekst je objavljen u časopisu The EUROFI Magazine.