Jesmo li spremni za europodručje?

Objavljeno: 14.3.2019.

Davor Kunovac, Karlo Kotarac i Milan Deskar-Škrbić

 

Na 29. Ekonomskoj radionici HNB-a održanoj 13. ožujka predstavljen je rad Milana Deskara-Škrbića, Karla Kotarca i Davora Kunovca iz Direkcije za modeliranje "Treći krug proširenja europodručja: jesu li kandidati spremni?".

Nakon uvođenja eura u prvih jedanaest zemalja 1999. i ulaskom Grčke u europodručje 2001. završio je prvi krug proširenja. Drugi krug započeo je ulaskom Slovenije u europodručje 2007., kao prve nove zemlje članice Europske unije koja je uvela euro, a završio je uvođenjem eura u Litvi 2015. godine. Na dvadesetu godišnjicu uvođenja eura intenzivirale su se rasprave o potencijalnom trećem krugu proširenja nakon što su Bugarska, Hrvatska i Rumunjska iskazale formalni interes za članstvo u ERM II (europski tečajni mehanizam) i europodručju u bliskoj budućnosti. Hrvatska je usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj 2017., Bugarska je 2018. poslala pismo o sudjelovanju u ERM II, a rumunjski dužnosnici odredili su 2024. kao ciljanu godinu ulaska u europodručje te su osnovali komisiju za uvođenje eura, s ciljem izrade dubinske analize i pripreme eurostrategije. Osim interesa za članstvo u europodručju, dodatna motivacija za istraživanje proizlazi iz činjenice da ove zemlje imaju različite monetarne i tečajne režime (Bugarska je u režimu valutnog odbora, Hrvatska vodi politiku upravljano plivajućeg tečaja, a Rumunjska, prema klasifikaciji MMF-a, vodi politiku ciljanja inflacije i fluktuirajućeg tečaja).

Prema teoriji optimalnoga valutnog područja (OCA) trošak odricanja vlastite protucikličke monetarne politike ne bi trebao biti naglašen ako su ekonomska kretanja u zemljama pristupnicama valutnom području dominantno određena zajedničkim šokovima, ako su ekonomski šokovi koherentni i ako su reakcije ključnih makroekonomskih varijabla na šokove monetarne politike u zemljama kandidatima i europodručju slični.

Cilj je rada istražiti koliko zajednički šokovi na koje Europska središnja banka (ESB) reagira (šokovi europodručja i globalni šokovi) pridonose kretanju BDP-a i inflacije u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, koliko su doprinosi tih šokova slični doprinosima u europodručju te kolika je sličnost utjecaja šoka monetarne politike ESB-a u ovim zemljama i europodručju – naglasio je Milan Deskar-Škrbić.

Rezultati rada, utemeljeni na novom empirijskom pristupu, pokazuju da su zajednički šokovi dominantne odrednice kretanja BDP-a i inflacije u Bugarskoj i Hrvatskoj (75%) i Rumunjskoj (65%), da su doprinosi zajedničkih šokova u tim zemljama naglašeni i slični doprinosima u europodručju te da politika ESB-a ima sličan utjecaj na BDP i inflaciju u te tri zemlje kao i u europodručju. Stoga troškovi pridruživanja europodručju ne bi trebali biti izraženi, barem s aspekta zajedničke protucikličke monetarne politike, čak ni u Rumunjskoj koja ima veći stupanj fleksibilnosti vlastite monetarne politike od ostale dvije zemlje, koje su svojim valutama čvršće vezane uz euro, zaključuju autori.