U 2020. očekuje se manji rast BDP-a

Objavljeno: 17.12.2019.

Očekujemo da bi realni BDP u 2019. godini mogao iznositi 3,0%, a procjena stope rasta u 2020. godini niža je i iznosi 2,8%, rekao je guverner Boris Vujčić u razgovoru rukovodstva HNB-a s predstavnicima medija 16. prosinca 2019. Očekuje se blago ubrzavanje rasta osobne potrošnje s obzirom na to da će izmjene u porezu na dohodak jednokratno blago povećati raspoloživi dohodak stanovništva, dok će zaposlenost i plaće, poglavito u javnom sektoru, kao i kreditiranje nastaviti rasti. Tako bi osobna potrošnja mogla i u 2020. dati najveći pozitivan doprinos ukupnome gospodarskom rastu. Na tržištu rada očekuje se nastavak rasta broja zaposlenih i pad stope nezaposlenosti.

Usporavanje globalnoga gospodarskog rasta i pad cijena sirove nafte djelovali su na nastavak slabljenja globalnih inflacijskih pritisaka. Tako očekivana inflacija u europodručju u 2019. iznosi samo 1,2%, a u 2020. godini mogla bi pasti na 1,0%. U Hrvatskoj bi se inflacija potrošačkih cijena mogla usporiti na 0,8% u 2019. zbog smanjenja stope PDV-a na određene proizvode i pada cijena naftnih derivata, a u 2020. godini ubrzati na 1,4% zbog rasta cijena hrane i trošarina.

U 2019. višak na tekućem i kapitalnom računu mogao bi iznositi 3,3% BDP-a, što je istovjetno ostvarenju u prethodnoj godini. U 2020. mogao bi se smanjiti na 2,6% BDP-a, kao posljedica rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Uvjeti financiranja domaćih sektora u drugoj polovini 2019. nastavili su se poboljšavati. Tako je, primjerice, kod stanovništva zabilježen daljnji pad kamatnih stopa na dugoročne stambene kredite s valutnom klauzulom, čime se prosječna kamatna stopa na tu vrstu kredita prvi put spustila ispod 3%. U 2020. očekuje se oporavak kreditiranja nefinancijskih poduzeća i blago usporavanje kreditiranja stanovništva zbog očekivanoga nastavka smanjivanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita.

Hrvatska narodna banka i nadalje će provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku te će tako nastaviti podupirati gospodarski rast i održavati stabilnost tečaja. Otkup deviza od banaka i nadalje će biti glavni način kreiranja primarnog novca i povećavanja kunske likvidnosti u 2020. godini. Posljedično, očekuje se nastavak rasta međunarodnih pričuva u bruto i neto iznosu, premda sporijom dinamikom nego u 2019.

Saldo proračuna opće države mogao bi u 2019. i 2020. biti blago pozitivan, a udio javnog duga u BDP-u trebao bi se nastaviti smanjivati. Prema procjeni HNB-a pozitivan saldo opće države u 2019. stagnirao je na razini od 0,3% BDP-a, a u 2020. mogao bi se blago pogoršati i iznositi 0,2% BDP-a. Očekuje se da bi dug opće države na kraju 2019. mogao iznositi 72,2% BDP-a. I tijekom 2020. godine očekuje se pad javnoga duga, pa bi na kraju 2020. godine on mogao iznositi 68,7% BDP-a.