Hrvatska narodna banka je u srpnju prošle godine postavila jasne granice zaduživanja potrošača s ciljem smanjenja rizika povezanih s prekomjernim zaduživanjem. O učincima makrobonitetnih mjera te njihovim eventualnim prilagodbama, razgovarali smo s Krunoslavom Zauderom, višim savjetnikom iz Direkcije za makrobonitetnu politiku.
Poglavlja:
00:49
Uvedene mjere preventivnog su karaktera, a takve mjere uvode se upravo u dobrim vremenima kako bi izbjegli veće probleme u "lošim" vremenima.
06:08
Makrobonitetna ograničenja kriterija kreditiranja su mjere HNB-a koje ograničavaju iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača na najviše 45% za stambene i 40% za nestambene kredite, a za sve kredite osigurane nekretninama ograničuje se i ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu, koji ne smije biti veći od 90%.
07:40
Učinci u prvih osam mjeseci primjene vidljivi su na kreditnoj aktivnosti, stupnju rizičnosti te u promjeni distribucije novoodobrenih kredita.
11:43
Priuštivost nekretnina šira je tema, a iz perspektive financijske stabilnosti fokus je na održivosti kredita, a ne na cijenama nekretnina. Stambeni kredit je velika financijska obveza na dugi rok i zato je ključno da krediti budu zdravi i održivi za dužnika, ali i za sustav.
16:12
Mjere treba gledati kao cjelinu, one su komplementarne. Kako bi sustav ostao stabilan u kriznim vremenima, banke moraju imati i dovoljno kapitala. Zaštitni slojevi kapitala trebaju bankama omogućiti da lakše podnesu gubitke u lošim razdobljima te da mogu nastaviti kreditirati i u takvim uvjetima.
18:45
HNB neće ukidati mjere jer je riječ o strukturnim mjerama. Funkcija ovakvih mjera je osiguranje kriterija kreditiranja kako oni ne bi postali previše blagi, a krediti previše rizični.