Udio znanja u hrvatskom izvozu robe i usluga treba povećati

Objavljeno: 6.6.2019.

Da bi se povećala konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, kao i pozitivni učinci na izvoz, treba se usmjeriti na ekonomske politike strukturnoga karaktera, poput onih koje se odnose na razvijanje ljudskog potencijala – reformu sustava obrazovanja na svim razinama, povezivanje industrije i znanosti, fleksibilizaciju radnog zakonodavstva, daljnje smanjenje administrativnog i poreznog opterećenja te na jačanje institucija, poručila je zamjenica guvernera Sandra Švaljek na panel-raspravi o ulozi izvoza u modernoj gospodarskoj politici, u sklopu 14. konvencije hrvatskih izvoznika održane 5. lipnja 2019. u Zagrebu.

Izvoz je bio vrlo važan za gospodarski oporavak Hrvatske, ali i ostalih novih članica Europske unije, od financijske krize. Pritom je izvoz u Hrvatskoj posebno ojačao nakon pridruživanja Europskoj uniji i možemo zaključiti da je Hrvatska profitirala članstvom u EU-u te iskoristila prilike i mogućnosti koje se pružaju onima koji se nađu na tako velikom tržištu, zbog čega je hrvatsko gospodarstvo postalo bitno otvorenije, rekla je Švaljek. Tako je u Hrvatskoj u posljednjih deset godina udio izvoza robe u BDP-u porastao za 7 postotnih bodova, dok je udio izvoza usluga porastao za 6 postotnih bodova.

Zamjenica guvernera naglasila je da Hrvatska ne može podlijegati protekcionizmu s obzirom na to da je malo i otvoreno gospodarstvo, već izlaz treba tražiti u još većoj otvorenosti te iskorištavanju prednosti koje nam pruža članstvo na velikom tržištu EU-a. Jedan od najvećih izazova svjetskih gospodarstava u današnje vrijeme jest protekcionizam kojem pribjegavaju brojna gospodarstva. Protekcionističke mjere održavaju se negativno na svjetski rast, s time da se utjecaj protekcionizma na ekonomsku aktivnost ne odražava samo kroz trgovinski kanal, već dovodi i do povećanja neizvjesnosti te smanjenja povjerenja. Zbog toga je primjetljivo pogoršanje kretanja volumena trgovine i industrijske proizvodnje, posebno u europodručju. Kako je izvozni sektor Hrvatske vrlo osjetljiv na kretanja u europodručju, već sada se primjećuje usporavanje rasta izvoza i u Hrvatskoj i u ostalim novim zemljama članicama EU-a.

Podsjetila je da su u Hrvatskoj, osim globalnih izazova, prisutni i strukturni nedostaci domaćega izvoznog sektora – u ukupnoj strukturi izvoza robe u Hrvatskoj razmjerno je malo izvoza srednje i visoko tehnoloških proizvoda, a prema pokazateljima izvoza znanjem intenzivnih usluga Hrvatska je na začelju Europske unije.

Kada je riječ o ulozi Hrvatske narodne banke i njezinu potencijalnom djelovanju na izvoz, zamjenica guvernera istaknula je da središnja banka provođenjem monetarne politike održava nominalni tečaj kune prema euru stabilnim sve do uvođenja eura kao službene valute u RH. Osim toga, monetarna politika već sada osigurava visoku kunsku likvidnost i time poboljšava uvjete financiranja.

U panel-raspravi koju su moderirali Marijana Ivanov i Mislav Togonal, uz zamjenicu guvernera Sandru Švaljek, sudjelovali su i Branko Grčić (predsjednik saborskog Odbora za turizam), Zdenko Lucić (državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta), Ljubo Jurčić (predsjednik Hrvatskog društva ekonomista), Marinko Došen (predsjednik Uprave društva AD PLASTIK d.d.), Domagoj Matasić (predsjednik Uprave društva E.G.O. ELEKTRO-KOMPONENTE d.o.o.), Hrvoje Kolarić (predsjednik Uprave BELUPA d.d. i član Uprave PODRAVKE d.d.) i Darinko Bago (predsjednik Hrvatskih izvoznika).