Ulazak u europodručje – prilika koju valja iskoristiti

Objavljeno: 7.11.2018.

Kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo otpornije i konkurentnije nužno je nastaviti provoditi fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme za povećanje potencijalnog rasta, poručio je guverner Boris Vujčić u svom izlaganju na 26. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista: "Ekonomska politika Hrvatske u 2019." održanom 7. studenog o. g. u Opatiji.

Guverner je rekao da ulaskom u Europsku uniju ne dolazi do velikog gubitka ekonomskog suvereniteta jer većina ekonomskih politika ostaje u rukama nacionalnih Vlada, kao i monetarna i fiskalna te strukturne politike. Ulaskom u tečajni mehanizam (ERM) cilja se na ispunjavanje Maastrichtskih kriterija, a Hrvatska će ih i ove godine, već treći put zaredom, zadovoljiti, istaknuo je.

Pristupanjem europodručju zemlja sudjeluje u vođenju zajedničke monetarne politike te pritom najveći dio inozemnog duga postaje dug denominiran u domaćoj valuti – i samim time manje rizičan budući da isključuje valutni rizik, kamatne stope padaju, nestaju transakcijski troškovi euro valute, te dolazi do pozitivnog učinka i na rejting zemlje, rekao je guverner. Pritom je naglasio da sve bitne strukturne politike, poput regulacije tržišta proizvoda i usluga, poreznog, zdravstvenog, mirovinskog i pravosudnog sustava, obrazovanja, tržišta rada, javne administracije i sl., ostaju stvar nacionalnog suvereniteta, ali i upozorio da tu suverenost u vođenju fiskalne i strukturnih politika treba iskoristiti na pravi način.

Govoreći o izazovima članstva u europodručju, napomenuo je da se dosegnuta razina realne konvergencije Hrvatske može ocijeniti dostatnom za pristupanje tečajnom mehanizmu, no za  nastavak te konvergencije potreban je brži gospodarski rast, a rast BDP-a je u Hrvatskoj među najslabijima u Europi što je povezano sa slabim rastom produktivnosti rada. To upućuje na strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva i na nužnost provedbe reforma za olakšavanje uvjeta poslovanja i investiranja te za povećanje učinkovitosti javnog sektora.

Investicije (kapital) ne predstavljaju problem, već ljudski faktor odnosno neiskorišteni radni potencijal. Guverner je podsjetio da ima prostora i za poboljšanje kvalitete institucija te poslovnog okružja općenito, kao i za napredak u pravnom sustavu.

Kada je riječ o očuvanju cjenovne konkurentnosti, Hrvatska nakon preuzimanja eura neće smjeti bilježiti značajan inflacijski diferencijal u odnosu na ostale članice. Ukoliko će monetarna politika Europske središnje banke biti suviše ekspanzivna za potrebe hrvatskog gospodarstva, HNB će posegnuti za restriktivnim makroprudencijalnim mjerama. Međutim, hrvatsko gospodarstvo već danas djeluje u uvjetima stabilnog deviznog tečaja, a niska inflacija je i do sada bila ključna za očuvanje konkurentnosti.

Makroekonomske neravnoteže se smanjuju, ali su i dalje prisutne. Nakon ulaska u monetarnu uniju, fiskalna politika će uz makroprudencijalnu politiku postati ključan instrument za protucikličko djelovanje, a da bi to djelovanje bilo moguće, Hrvatska mora sniziti javni dug na umjerenije razine, zaključio je guverner.