Zbog niskih kamata na štednju građani se okreću nekretninama

Objavljeno: 31.10.2019.

"Financijska imovina građana nastavlja stabilno rasti, unatoč vrlo niskim prinosima, odnosno kamatnim stopama koje su u realnom iskazu čak ušle u negativnu zonu. Pritom je vidljivo jačanje uloge mirovinske štednje, koja se akumulira na temelju obvezujućih propisa, kao i rast značenja depozita na tekućim i štednim računima", istaknuo je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, na okruglom stolu održanom 30. listopada 2019. u Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu obilježavanja Svjetskog dana štednje.

Kamatne stope već su neko vrijeme niže od inflacije, te se vrijednost imovine koju građani čuvaju u bankama smanjuje, kazao je Šošić naglasivši pritom da je vidljivo kako građani traže alternativu ulaganju u depozite i druge oblike financijske imovine, što jača tradicionalnu orijentaciju na štednju u nekretninama. Hrvatski građani imaju i inače veću sklonost ulaganju u nekretnine; za našu je zemlju specifično da je financijska imovina koncentrirana kod relativno malog broja kućanstava te većina depozita otpada na njih 20 do 30 posto, dok s druge strane 90 posto kućanstava ima vlastitu nekretninu. Za razliku od Hrvatske, u Austriji tek polovina kućanstava ima vlastitu nekretninu, ali puno ih više ima depozite u bankama ili neki drugi oblik financijske imovine.

Govoreći o implikacijama digitalne transformacije za građane i financijske posrednike koji prikupljaju i usmjeravaju štednju i ulaganja građana, glavni ekonomist HNB-a podsjetio je da središnji bankari rade na razvoju koncepta vlastitoga digitalnog novca. Kao primjer društva koje se najmanje oslanja na gotovinu Vedran Šošić naveo je Švedsku, u kojoj neke trgovine više ne primaju gotovinu, nego rabe isključivo različite oblike bezgotovinskog plaćanja pa bi digitalni novac središnje banke mogao pružiti dodatnu sigurnost građanima u situaciji u kojoj platni promet preuzima privatna infrastruktura.

Komentirajući glavne razloge velikoga relativnog udjela depozita građana u stranoj valuti, Šošić je pojasnio da su tome uzrok makroekonomske nestabilnosti i vrlo visoke razine inflacije u povijesti: građani su naučili da će vrijednost svoje ušteđevine sačuvati ako je pretvore u njemačke marke, što se kasnije nastavilo s eurima. Ne može se sa sigurnošću očekivati ni da će mlade generacije koje se nikada nisu susrele s visokom inflacijom prekinuti naviku štednje u stranoj valuti, stoga je uvođenje eura bolji put za uklanjanje visoke razine valutnog rizika iz hrvatskoga gospodarstva. Odgovarajući na pitanje o glavnim koristima koje će građani imati od uvođenja eura, Šošić je objasnio da je to nestajanje valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa i ušteda na mjenjačkim provizijama. Uz te izravne koristi od uvođenja eura građani bi imali i neizravne koristi od većega gospodarskog rasta zbog boljih mogućnosti za zapošljavanje i većih plaća.

U panel-raspravi o temi "Značaj štednje za građane i gospodarstvo, najnoviji trendovi te financijska pismenost mladih" osim glavnog ekonomista HNB-a sudjelovali su i Andrej Kopilaš, predsjednik Uprave Slatinske banke d.d., Ivan Ostojić, član Uprave Wüstenrot stambene štedionice d.d., Danijel Miletić, savjetnik člana Uprave Zagrebačke banke d.d., Dajana Barbić s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta Zagreb te moderatorica Branka Prišlić, viša stručna suradnica u Sektoru za industriju HGK-a.

U uvodnom izlaganju Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK-a, rekao je da unatoč tome što oročeni depoziti i dalje imaju najveći pojedinačni udio u ukupnim depozitima stanovništva (48,4 posto), on je ove godine prvi put pao ispod polovine ukupne vrijednosti depozita. Među oročenim depozitima prevladavaju devizni, no i njihov udio pada od 2011. godine. U regionalnoj, odnosno županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama uočljivo je da uz Grad Zagreb postoji koncentracija depozita u primorskim županijama. Među prvih deset županija s najvećim vrijednostima depozita nalaze se sve primorske županije s iznimkom Ličko-senjske. Tako su stanovnici sedam primorskih županija 30. lipnja 2019. imali u kreditnim institucijama deponirano 82,9 milijardi kuna, odnosno 41,7 posto vrijednosti depozita svih hrvatskih kućanstava.

Stambena štednja i dalje je drugi najpopularniji financijski proizvod građana iza klasičnih bankovnih depozita, a prema procjenama više od 70 posto svih depozita koji građani uštede u stambenim štedionicama u nekom trenutku završava ili u kupnji stambenog prostora ili u unaprjeđenju postojećega stambenog standarda, rekao je Ivan Ostojić. Prema posljednjem istraživanju financijske pismenosti mladih više od 70 posto studenata rijetko se ili gotovo nikada ne informira o financijama, a samo 41 posto njih izdvaja dio dohotka za neki oblik štednje, kazala je Dajana Barbić i naglasila da trenutačna situacija u hrvatskom društvu upućuje na još uvijek nisku razinu financijske pismenosti, neadekvatne financijske navike i slabo shvaćanje rizika kojima su građani izloženi.