Mikroekonomski aspekti izvoza hrvatske prerađivačke industrije nakon ulaska u Europsku uniju

Objavljeno: 11.12.2020.

Nakon ulaska u EU 2013. godine izvoz hrvatskih poduzeća počeo je ubrzano rasti zbog olakšanog pristupa zajedničkom tržištu. Iza snažnog oporavka robnog izvoza stoje prije svega mala i srednja poduzeća, poduzeća u pretežito stranom vlasništvu, ona sa sjedištem na sjeveru zemlje te mlada poduzeća – ona koja izvoze manje od pet godina. Izvoznici su u pravilu produktivniji i profitabilniji, isplaćuju veće plaće te posluju s nižim jediničnim troškovima rada u usporedbi s poduzećima usmjerenim isključivo na domaće tržište.

Uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju smatralo se da će se olakšani trgovinski uvjeti i pri- stup zajedničkom tržištu pozitivno odraziti na robnu razmjenu, tim više što je Hrvatska u tom segmentu znatno zaostajala za usporedivim zemljama. To se uistinu i dogodilo te je Hrvatska nakon 2013. godine počela bilježiti izrazito visoke stope rasta robnog izvoza, koje su pružile znatan doprinos izlasku iz dugotrajne recesije.

Unatoč pozitivnim učincima koje je članstvo u EU-u imalo na robni izvoz, izostao je veći broj radova koji se bave procjenom učinaka pristupanja na trgovinske tokove, posebno iz perspek- tive izvoznih poduzeća. Glavni je cilj ovoga istraživanja stoga bio analizirati učinke članstva  u EU-u na različite skupine poduzeća koja sudjeluju u robnoj razmjeni, kako bi se poboljšalo razumijevanje pozadine rasta ukupnog izvoza.

Empirijska strategija zasniva se na izračunu izvoznih premija, koje su u prvom mikroekonome- trijskom radu o izvozu predložili Bernard i Jensen (1999.), a od tada do danas postala je polazna točka u mjerenju heterogenosti između izvoznih i neizvoznih poduzeća. Glavna ideja sastoji se u regresiranju odabranih pokazatelja poslovanja ili veličine, na varijablu koja poprima vrijed- nost 1 ako je poduzeće izvoznik odnosno 0 ako nije. Korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o robnoj razmjeni i Fine o godišnjim bilancama te računima dobiti i gubitka poduzetnika.

Rezultati analize upućuju na to da iza snažnog oporavka robnog izvoza stoje mala i srednja poduzeća, poduzeća u pretežito stranom vlasništvu, kao i ona sa sjedištem na sjeveru zemlje. Uz to, dinamiku rasta izvoza pretežito određuju mlada poduzeća – ona koja izvoze manje od pet godina. To je u suprotnosti s razdobljem prije 2013., kada su izvozne rezultate pretežito određivala starija poduzeća.

Osim snažnog rasta izvoza zabilježene su i brojne pozitivne promjene u strukturi izvoznih po- duzeća. Udio izvoznika u ukupnom broju poduzeća povećan je nakon ulaska u EU, pri čemu je navedeni rast bio široko rasprostranjen među većinom djelatnosti. Zbog rastućeg značenja malih i srednjih poduzeća smanjila se koncentracija izvoza, iako je nekolicina velikih izvoznika i dalje zaslužna za glavninu njegove agregatne vrijednosti.

Nakon što je Hrvatska pristupila zajedničkom tržištu EU-a počela se oporavljati i produktivnost u prerađivačkoj industriji, što je u potpunosti rezultat poslovanja izvoznih poduzeća. Uključiva- nje u međunarodnu razmjenu za poduzeće podrazumijeva znatan broj dodatnih troškova, zbog čega samo produktivnija poduzeća mogu savladati takve ulazne barijere i postati izvoznicima. Izvoznici su se zbog toga i prije ulaska u EU izdvajali znatno većom produktivnošću, koja se nakon 2013. dodatno povećala. S druge strane, produktivnost neizvoznika u istom se razdoblju smanjila (Slika 1.).

Porast produktivnosti izvoznih poduzeća i smanjenje produktivnosti kod neizvoznika odrazili su se i na promjenu udjela poduzeća promatrano po razredima produktivnosti. Participacija izvoznika raste kako se povećavaju razredi produktivnosti, pa udio izvoznika u skupini 10% najproduktivnijih poduzeća prelazi 90% nakon ulaska u EU, neovisno o tome koja se definicija produktivnosti promatra (Slika 2.).

Osim što su produktivniji, izvoznici su u pravilu i profitabilniji, isplaćuju veće plaće te posluju s nižim jediničnim troškovima rada u usporedbi s poduzećima koja su usmjerena isključivo na domaće tržište. Rezultati ekonometrijske analize također pokazuju kako su izvozne premije, odnosno prosječne postotne razlike između izvoznih i neizvoznih poduzeća, dodatno porasle nakon ulaska u EU. Međutim, rezultati analize također upućuju na zaključak da izvoznici nisu homogena skupina poduzeća. Procijenjene izvozne premije još su i veće ako izvoznici veći dio svojih prihoda ostvaruju prodajom u inozemstvo, češće izvoze i istodobno uvoze.

 


Literatura

Bernard, A. B. i Jensen, B. (1999.): Exceptional exporter performance: cause, effect, or both?, Journal of International Economics 47, str. 1. – 25. dohvaćeno s http://mba.tuck.dartmouth.edu/pages/faculty/andrew.bernard/jie-eep.pdf

Berthou A. i drugi (2015.): Assessing European firms’ exports and productivity distributions: the CompNet trade module, ECB Working Paper Series br. 1788, Europska središnja banka, Frankfurt dohvaćeno s https://www.ecb. europa.eu/pub/pdf/scpwps/ecbwp1788.en.pdf

Bule, M. i Ćudina, A. (2019.): Inozemna izravna vlasnička ulaganja i premija stranog vlasništva: Slučaj Hrvatske, HNB Istraživanja I-55, Zagreb dohvaćeno s https://www.hnb.hr/-/i-055

Valdec, M., Zrnc, J. (2019.): Karakteristike hrvatskih izvoznika iz prerađivačkog sektora i oporavak izvoza tijekom velike recesije rezultati istraživanja modula za trgovinu Istraživačke mreže za konkurentnost (CompNet), HNB Pregledi, P-42, Hrvatska narodna banka, Zagreb dohvaćeno s https://www.hnb.hr/-/p-042