Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je statističke tablice s rezultatima petog vala trogodišnje Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK) u Republici Hrvatskoj (RH) u 2023. godini koja je provedena krajem 2023. i početkom 2024. (u nastavku teksta: AFPK 2023.). Ovom objavom učinjen je odmak od dosadašnje prakse prema kojoj su se statističke tablice objavljivale zajedno s publikacijom kojom se daje statistički osvrt na rezultate provedene ankete. Motiv za zasebnu objavu statističkih tablica za AFPK 2023. jest što ranije osigurati dostupnost rezultata za Republiku Hrvatsku stručnoj i široj javnosti.
Anketa prati usklađenu metodologiju definiranu unutar Europskog sustava središnjih banaka i njome se prikupljaju granularni podaci o socioekonomskim karakteristikama, realnoj i financijskoj imovini, zaduženosti, dohotku i izdacima kućanstava u državama europodručja i nekim drugim državama Europske unije. Krajnji fokus ankete procjena je neto bogatstva kućanstava u Republici Hrvatskoj te njihove financijske ranjivosti i kreditnih ograničenja. Peti val AFPK-a iz 2023. dodatno obrađuje i aktualnu temu korištenja energenata u kućanstvima u RH, načine prilagodbe kućanstava porastu cijena energenata iz 2022. i njihova planirana buduća ulaganja u energetski učinkovite programe.
Uzorak za AFPK 2023. obuhvaća oko četiri tisuće nasumično odabranih kućanstava iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. Državnog zavoda za statistiku, a postignuta je stopa odaziva od 36,2%. Prikupljeni podaci statistički su obrađeni postupcima višestruke stohastičke imputacije, korištene za potrebe ublažavanja problema visoke stope neodgovora na pojedinačna pitanja (engl. item non-response), te postupcima utežavanja i procjenjivanja, korištenih za potrebe ublažavanja problema neodgovora velikog broja kućanstava na cijelu anketu (engl. unit non-response). U AFPK-u 2023. unaprijeđena je metodologija uzorkovanja imućnih kućanstava kako bi se osigurala njihova iznadproporcionalna zastupljenost (engl. oversampling), čime je postignuta znatno poboljšana (reprezentativnija) ukupna pokrivenost financijske imovine i obveza te potrošnje kućanstava RH u odnosu na AFPK iz 2017. i 2021.
S obzirom na to da statistički osvrt na rezultate petog vala AFPK-a iz 2023., koji uključuje i komparativnu analizu, ne može biti dovršen prije nego što postanu dostupni i AFPK rezultati istog vala ove ankete za ostale države koje ju provode, ova informacija za korisnike statističkih podataka prikazuje samo odabrane glavne rezultate petog vala AFPK-a iz 2023. za Republiku Hrvatsku i uspoređuje ih s rezultatima za RH iz trećeg i četvrtog vala (iz 2017. i 2021. godine).
Prema rezultatima AFPK-a 2023. procijenjeno prosječno neto bogatstvo kućanstava u RH u petom valu iz 2023. iznosi 183,3 tisuće eura, što je znatno veća procjena nego u četvrtom valu ankete iz 2021. (Slika 1.). Veća vrijednost neto bogatstva kućanstava ponajprije je posljedica veće vrijednosti ukupne imovine kućanstava (u kojoj 93% čini realna imovina i 7% financijska imovina). U odnosu na prethodni val ankete, realnu imovinu posjeduje više kućanstava RH, njih oko 97%, a jednako ih toliko posjeduje i financijsku imovinu. Procijenjena prosječna vrijednost realne imovine kućanstava RH u 2023. iznosi 181,9 tisuća eura, pri čemu se najveći dio odnosi na vrijednost glavne stambene jedinice, koju posjeduje 87% kućanstava, dok nešto više od 1/4 kućanstava (26%) posjeduje i druge nekretnine. Prosječna vrijednost financijske imovine kućanstava iznosi 13,8 tisuća eura, što se pretežito odnosi na depozite. S druge strane, i u petom je valu ankete prisutan relativno nizak udio zaduženih kućanstava u Hrvatskoj (30,3%), no vrijednost njihova ukupnog duga veća je u odnosu na prethodni val. Među zaduženim kućanstvima RH njih 50% duguje 8.600 eura ili manje, a drugih 50% 8.600 eura ili više, pri čemu ukupni dug kućanstava prosječno iznosi 22.100 eura. Pritom se u petom valu AFPK-a iz 2023. bilježe viši iznosi duga u svim dijelovima distribucije kućanstava prema neto bogatstvu, a najveći procijenjeni prosječni iznos duga imaju kućanstva u gornjih 10% neto bogatstva (50.400 eura) (Slika 2.). Veće neto bogatstvo kućanstava i njegovih glavnih komponenata u 2023. u odnosu na 2021. i 2017., među kojima se posebno ističu financijska imovina i financijske obveze kućanstava, najvećim dijelom treba pripisati spomenutom unapređenju metodologije provođenja ankete, dok nezanemariv dio proizlazi i iz znatne inflacije vrijednosti realne imovine u navedenom razdoblju.
Slika 1. Glavne komponente i ukupna vrijednost neto bogatstva kućanstava u RH
Izvori: AFPK 2017., AFPK 2021., AFPK 2023., obrada HNB-a
Slika 2. Prosječna vrijednost duga prema neto bogatstvu kućanstava u RH
Izvori: AFPK 2017., AFPK 2021., AFPK 2023., obrada HNB-a
Kao posljedica toga, u petom su valu AFPK-a iz 2023. za RH zabilježene niže vrijednosti Ginijevih koeficijenata nejednakosti glavnih komponenata neto bogatstva kao i ukupnog neto bogatstva kućanstava (Slika 3.). Unapređenje ankete najviše se odrazilo na manju nejednakost financijske imovine i neto bogatstva kućanstava. Izražen u postotku, Ginijev koeficijent nejednakosti financijske imovine niži je u petom valu AFPK-a iz 2023. u odnosu na četvrti val iz 2021. za 9 postotnih bodova, duga za 7 postotnih bodova, a realne imovine za 6 postotnih bodova, što se ukupno odrazilo i na nižu nejednakost neto bogatstva kućanstava, za koju je Ginijev koeficijent nejednakosti niži za 8 postotnih bodova u petom valu u odnosu na prethodni val ankete.
Slika 3. Ginijevi koeficijenti nejednakosti glavnih komponenata i ukupnog neto bogatstva kućanstava RH
Izvori: AFPK 2017., AFPK 2021., AFPK 2023., obrada HNB-a
I bruto dohodak kućanstava u RH veći je u petom valu ankete, uz manju razliku između medijalnog i prosječnog dohotka. Medijalna vrijednost godišnjeg bruto dohotka kućanstava u RH u petom valu ankete iznosi 21.900 eura, a prosječna 26.600 eura. Jednako tako, veća je i potrošnja kućanstava u svim kategorijama: potrošnja na potrošačku robu i usluge kao i potrošnja za hranu u kući i izvan kuće veće su u odnosu na prethodni val ankete za oko 47%, a potrošnja na režije za 30%. Kućanstva RH u 2023. prosječno troše 13.700 eura godišnje na potrošačku robu i usluge, 3.000 eura godišnje na režije i 6.300 eura godišnje na hranu u kući i izvan kuće. Međutim, promjene prosječne potrošnje kućanstava u pojedinim kategorijama potrošnje u petom u odnosu na četvrti val ankete razlikuju se s obzirom na ukupni godišnji bruto dohodak kućanstava (Slika 4.). Dok je porast potrošnje za režije, kao i porast potrošnje na hranu u kući i izvan kuće, izraženiji među kućanstvima u nižim dohodovnim kvantilima, porast potrošnje na potrošačku robu i usluge najveći je među gornjih 10% kućanstava prema dohotku. Primjerice, kućanstvima s najnižim dohocima (donjih 20%) potrošnja na režije veća je u 2023. u odnosu na 2021. za 38%, potrošnja na potrošačku robu i usluge za 45%, a potrošnja na hranu u kući i izvan kuće za 56%. Istodobno, kućanstvima s najvišim dohocima (gornjih 10%) potrošnja na režije veća je za 25%, potrošnja na potrošačku robu i usluge za 60%, a potrošnja na hranu u kući i izvan kuće za 44%. Ta kretanja uglavnom treba pripisati inflaciji potrošačkih cijena i plaća, posebice u razdoblju između četvrtog i petog vala AFPK-a.
Slika 4. Promjena potrošnje kućanstava RH prema kategorijama potrošnje i bruto dohotku u 2023. u odnosu na 2021.
Izvori: AFPK 2021., AFPK 2023., obrada HNB-a
Anketom o financijama i potrošnji kućanstava u petom su valu ispitani i korištenje energenata i načini prilagodbe kućanstava RH porastu cijena energenata iz 2022. godine. U Hrvatskoj je za oko 42% kućanstava u 2023. glavni izvor energije drvo, za 30% njih to je prirodni plin, a za 18% električna energija (Slika 5.). Preostalih 10% kućanstava RH primarno rabi neki drugi izvor energije (loživo ulje, ugljen, pelete, toplinu tla, podzemnih voda ili zraka, solarnu energiju, butan ili propan ili ostale energetske izvore).
Slika 5. Udjeli kućanstava RH prema korištenju pojedine vrste energenta kao glavnog izvora energije
Izvor: AFPK 2023., obrada HNB-a
Drvo, prirodni plin i električna energija kao glavni energenti prevladavaju u svim dijelovima distribucije dohotka i neto bogatstva (slike 6. i 7.). Međutim, udio kućanstava koja rabe pojedini energent razlikuje se ovisno o dijelu distribucije dohotka odnosno neto bogatstva kojoj kućanstvo pripada. Korištenje drva kao glavnog izvora energije neravnomjerno je raspoređeno među kućanstvima i s obzirom na njihov bruto dohodak i s obzirom na njihovo neto bogatstvo – udio kućanstava RH kod kojih je drvo primarno najviši je u donjim dijelovima distribucije kućanstava prema bruto dohotku / neto bogatstvu i smanjuje se s porastom dohotka / neto bogatstva. Oko 62% kućanstava u donjih 20% prema bruto dohotku upotrebljava drvo, dok u gornjih 10% taj udio iznosi 27%. U distribuciji kućanstava prema neto bogatstvu oko 55% kućanstava u donjih 20% prema neto bogatstvu rabi drvo, a udio kućanstava u gornjih 10% kućanstava prema neto bogatstvu iznosi 19%. S druge strane, korištenje prirodnog plina povećava se s porastom dohotka odnosno neto bogatstva. Prirodni je plin ujedno najzastupljeniji energent u gornjih 10% kućanstava i prema dohotku (oko 40%) i prema neto bogatstvu (oko 34%). Električna energija ravnomjernije je zastupljena u distribuciji kućanstava prema bruto dohotku, dok su viši udjeli kućanstava kod kojih je električna energija glavni izvor energije prisutni među kućanstvima u gornjim dijelovima distribucije neto bogatstva. Udio kućanstava koja kao glavni izvor energije troše loživo ulje najveći je među gornjih 10% kućanstava i prema dohotku (oko 5%) i prema neto bogatstvu (oko 9%) kao i udio kućanstava koja rabe ugljen (gotovo 2% kućanstava).
Slika 6. Udjeli korištenja energenata kao glavnog izvora energije prema bruto dohotku kućanstava RH
Izvor: AFPK 2023., obrada HNB-a
Slika 7. Udjeli korištenja energenata kao glavnog izvora energije prema neto bogatstvu kućanstava RH
Izvor: AFPK 2023., obrada HNB-a
Zbog porasta cijena energenata 2022. godine većina kućanstava RH (73%) nije poduzela nikakve promjene ponašanja i potrošnje energije kako bi se prilagodila novim uvjetima na tržištu energenata (Slika 8.).
Slika 8. Udjeli kućanstava RH prema načinu prilagodbe porastu cijena energenata u 2022.
Izvor: AFPK 2023., obrada HNB-a
Među kućanstvima koja su na jedan način ili više načina prilagodila svoje ponašanje 23% kućanstava smanjilo je potrošnju energije (primjerice smanjenjem temperature ili potpunim isključivanjem grijanja, prestankom korištenja nekih aparata i sl.), 10% njih smanjilo je ostale troškove, oko 2% kućanstava je kao mjeru prilagodbe iskoristilo potpore Vlade RH ili neke javne institucije, a 1% ih je uložilo u energetski učinkovitu opremu kako bi se prilagodilo tadašnjoj krizi na energetskom tržištu.
Pristup AFPK podacima
Statističke tablice za AFPK 2023., AFPK 2021. i AFPK 2017. javno su dostupne ovdje. U trenutku kada HNB objavi publikaciju sa statističkim osvrtom na rezultate AFPK-a 2023., ove statističke tablice bit će ponovo objavljene kao dodatak tekstu statističkog osvrta u rubrici Statistička i metodološka istraživanja. U budućnosti HNB planira promptniju objavu rezultata Ankete o financijama i potrošnji kućanstava RH, čim ih provjere i potvrde stručnjaci HNB-a i Europske središnje banke.
Mikropodaci AFPK-a za RH povjerljivi su podaci HNB-a koji se mogu koristiti isključivo za znanstvene svrhe podnošenjem odgovarajućeg zahtjeva.