U 2025. godini ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2024. za 8,3% i iznosila je 91,1 mlrd. eura. Imovina se povećala kod većine kreditnih institucija. Broj kreditnih institucija ostao je nepromijenjen (20).
Ukupni krediti i predujmovi povećali su se u usporedbi s krajem 2024. godine za 0,7 mlrd. eura ili 1,1%. Visokolikvidna sredstva (sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju) smanjila su se, dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio. Neprihodonosni krediti i predujmovi (u nastavku teksta: NPL-ovi) smanjili su se za 2,9%, pod utjecanjem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, a u portfelju kredita kućanstvima blago su se povećali.
Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2025. malo se smanjio u usporedbi s krajem 2024. i iznosio je 2,3%. Kvaliteta kredita dvama najvažnijim sektorima nastavila se poboljšavati: udio NPL-ova kod nefinancijskih društava smanjio se s 4,5% na 3,7%, a kod kućanstava s 3,7% na 3,3% zbog bržeg rasta tih kredita od rasta NPL-ova.
Poslovanje kreditnih institucija u 2025. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 1,4 mlrd. eura, što je za 6,1% manje nego na kraju 2024. Pokazatelji profitabilnosti smanjili su se u odnosu na kraj 2024. godine: prinos na imovinu (ROA) smanjio se s 1,9% na 1,6%, a prinos na kapital (ROE) smanjio se s 16,3% na 14,6%.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala smanjila se s 24,0% na 22,7%. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100%, a prosječni LCR iznosio je 213,0%.