U prvom tromjesečju 2026. ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se u odnosu na kraj 2025. za 1,2% i iznosila je 90,0 mlrd. eura. Imovina se smanjila kod većine kreditnih institucija.
Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se u usporedbi s krajem 2025. godine za 0,7 mlrd. eura ili 1,0%. Najviše su se smanjila visokolikvidna sredstva (sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju), dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio. Neprihodonosni krediti i predujmovi (u nastavku teksta: NPL-ovi) smanjili su se za 0,5%, pod utjecanjem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, dok su se u portfelju kredita kućanstvima blago povećali.
Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju ožujka 2026. stagnirao je u usporedbi s krajem 2025. i iznosio je 2,3%. Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati kod nefinancijskih društava, a udio NPL-ova kod tog sektora smanjio se s 3,7% na 3,4%. Kod kućanstava udio NPL-ova stagnirao je na 3,3%.
U odnosu na ožujak 2025. dobit kreditnih institucija porasla je za 12,0%, pri čemu je rast u cijelosti ostvaren pod utjecajem jednokratnog učinka prihoda ostvarenog prodajom vlasničkih udjela jedne banke. Posljedica tih kretanja jest povećanje vrijednosti pokazatelja profitabilnosti: prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,9%, a prinos na kapital (ROE) 17,2%.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala blago se smanjila: s 22,9% na 22,5%. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100%, a prosječni LCR iznosio je 199,7%.