Inozemna izravna ulaganja

Inozemna izravna ulaganja

Objavljeno: 1.2.2015. Ažurirano: 10.10.2016.

Inozemna izravna ulaganja sastavni su dio platne bilance, a obuhvaćaju vlasnička ulaganja, zadržanu dobit i dužničke odnose između vlasnički povezanih rezidenata i nerezidenata. Izravna vlasnička ulaganja su ulaganja kojima strani vlasnik stječe najmanje 10% udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva. Tablice prikazuju izravna ulaganja prema godinama i sastavnim komponentama, prema zemljama ulagača/ulaganja i prema djelatnostima rezidenata.

Metodologija - inozemna izravna ulaganja

Metodologija

Objavljeno: 19.1.2016.

TABLICA U1 Izravna ulaganja – imovina
TABLICA U2 Izravna ulaganja – imovina (po zemljama ulaganja)
TABLICA U3 Izravna ulaganja – imovina (po djelatnostima rezidenata)
TABLICA U4 Izravna ulaganja – obveze
TABLICA U5 Izravna ulaganja – obveze (po zemljama porijekla)
TABLICA U6 Izravna ulaganja – obveze (po djelatnostima rezidenata)

Inozemna izravna ulaganja obuhvaćaju vlasnička ulaganja, zadržanu dobit i dužničke odnose između vlasnički povezanih rezidenata i nerezidenata. Izravna vlasnička ulaganja su ulaganja kojima strani vlasnik stječe najmanje 10% udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, bez obzira na to je li riječ o ulaganju rezidenta u inozemstvo ili nerezidenta u hrvatske rezidente. Istraživanje Hrvatske narodne banke o inozemnim izravnim ulaganjima započelo je 1997., kad su poduzeća obuhvaćena istraživanjem dostavila i podatke o izravnim vlasničkim ulaganjima za razdoblje od 1993. do 1996. Za isto razdoblje ne postoje podaci o zadržanoj dobiti i ostalom kapitalu izravnih ulaganja u koji se klasificiraju dužnički odnosi između povezanih rezidenata i nerezidenata i koji su postali dostupni tek nakon početka provođenja spomenutog istraživanja. Od 1999. godine podaci o dužničkim odnosima unutar izravnih ulaganja prikupljaju se na osnovi evidencije dužničkih odnosa s inozemstvom u sklopu statistike inozemnog duga. Kako transakcije povezane s kupoprodajom nekretnina također čine dio izravnih ulaganja, od 2007. godine Direkcija za statistiku HNB-a pokrenula je istraživanje o kupoprodaji nekretnina na teritoriju Republike Hrvatske od strane nerezidenata čiji su obveznici javni bilježnici koji u svojem redovitom poslovanju saznaju za takve transakcije. Podaci o kupoprodaji nekretnina od strane hrvatskih rezidenata u inozemstvu prikupljali su se u okviru sustava platnog prometa s inozemstvom sve do njegova ukidanja krajem 2010., a od 2011. ti se podaci prikupljaju na temelju Prijave o prometu nekretnina u inozemstvu.

Od 31. listopada 2014. Hrvatska narodna banka započinje objavljivati podatke iz područja statistike odnosa s inozemstvom (platna bilanca, inozemni dug i stanje međunarodnih ulaganja) u skladu s metodologijom koju propisuje šesto izdanje Priručnika za sastavljanje platne bilance (engl. Balance of Payments and International Investment Position Manual, BPM6). U skladu s primjenom novoga statističkog standarda mijenja se i prezentacijski oblik izravnih ulaganja. Izravna ulaganja ne klasificiraju se više prema tzv. smjeru ulaganja (engl. directional principle) na izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku i izravna ulaganja u inozemstvo, već se prema standardu BPM6 primjenjuje tzv. načelo sredstava i obveza (engl. Assets/Liabilities principle). Osim toga, izravna ulaganja unutar svakog od dijelova dodatno se dijele na:

  1. izravna ulaganja u poduzeće izravnog ulaganja („obična“ izravna ulaganja)
  2. ulaganja u izravnog ulagača (obrnuto ulaganje, engl. reverse investment). Ovdje je riječ o ulaganjima kod kojih originalni primatelj izravnog ulaganja izvrši ulaganje manje od 10% u kapital svoga izravnog ulagatelja ili mu, pak, daje neki oblik pozajmice (kredit, zadužnica).
  3. ulaganja između horizontalno povezanih poduzeća. Ovaj oblik izravnih vlasničkih ulaganja podrazumijeva ulaganja kod kojih ulagač posjeduje manje od 10% udjela u kapitalu, ako je ulagač dio iste grupe poduzeća kao i izvještajni subjekt. U ovom smislu grupu poduzeća čine pravne osobe nad kojima izravno ili neizravno upravljanje obavlja jedinstvena pravna ili fizička osoba. U skladu s prethodnom metodologijom ova vrsta izravnih ulaganja bila je uključena u podatke, ali nije bila posebno izdvojena.

Prema priručniku BPM6 svi se dužnički odnosi između dva povezana financijska posrednika tretiraju jednako – izvan izravnih ulaganja odnosno u okviru ostalih ili portfeljnih ulaganja (priručnik BPM5 transakcije s obilježjem tzv. stalnog duga, engl. permanent debt, klasificirao je u izravna ulaganja).

Priručnik BPM6 uvodi pojam kvazikorporacije, koji se odnosi na poduzeća koja proizvode dobra i usluge u stranom gospodarstvu, ali nemaju uspostavljenu zasebnu pravnu osobnost u tom gospodarstvu. Tipovi su kvazikorporacija: podružnice, fiktivne rezidentne institucionalne jedinice, multiteritorijalna poduzeća, zajednička ulaganja, partnerstva i sl. U našem slučaju podružnice se u okviru izravnih ulaganja posebno prate od 2005.