"Neizvjesnost u globalnom gospodarstvu i dalje je vrlo velika, no hrvatsko je gospodarstvo dosad pokazalo zavidnu otpornost na niz vanjskih šokova. Očekujemo da će se inflacija u razdoblju pred nama postupno usporavati, ali glavni rizici za nepovoljniji inflacijski scenarij i dalje proizlaze iz mogućeg daljnjeg zaoštravanja sukoba s Iranom te nepovoljnih vremenskih prilika koje mogu dodatno pojačati pritiske na cijene”, istaknuo je danas guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman u uvodnom govoru "Između povoljnih vjetrova i novih oluja: kojim će putem gospodarstvo krenuti?" na konferenciji „Izazov promjene” održanoj u Poreču u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
Guverner je rekao kako se, unatoč nedavnom ubrzanju inflacije pod utjecajem viših cijena energije, u projekcijskom horizontu očekuje usporavanje i ukupne i temeljne inflacije. Tome bi trebali pridonijeti slabija domaća potražnja, usporavanje rasta plaća, prigušena inozemna potražnja za turističkim uslugama te očekivani pad cijena energenata. Ipak, upozorio je da bi nepovoljni geopolitički događaji i vremenski ekstremi mogli dovesti do dodatnih inflacijskih pritisaka.
Posebnu pozornost, napomenuo je, treba posvetiti neizvjesnosti povezanoj s ratom na Bliskom istoku i kretanjem cijena energenata. Prema njegovim riječima, alternativni nepovoljni scenariji upućuju na mogućnost nižeg gospodarskog rasta i više inflacije od one predviđene osnovnom projekcijom. U takvim okolnostima dodatni rast cijena energenata mogao bi oslabiti kupovnu moć kućanstava i nepovoljno utjecati na povjerenje potrošača i poduzeća.
"Hrvatsko gospodarstvo je posljednjih godina raslo osjetno brže od pretpandemijskog trenda, a u narednom razdoblju očekuje se nastavak solidnog, iako umjerenijeg rasta. Nakon rasta od 3,4 posto u 2025. godini, gospodarski rast mogao bi se usporiti na 2,4 posto u 2026., ponajprije zbog slabije domaće potražnje, sporijeg rasta realnih dohodaka i restriktivnije fiskalne politike. Istodobno, hrvatski izvoz roba i usluga pokazuje relativnu otpornost unatoč složenom međunarodnom okružju. Zbog toga je iznimno važno da očuvamo konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ubrzamo rast produktivnosti, osobito u uvjetima nepovoljnih demografskih trendova", ustvrdio je guverner, dodajući kako će dugoročno održavanje snažnijeg gospodarskog rasta zahtijevati veća ulaganja u ljudski kapital, inovacije i tehnološki napredak.
Osvrćući se na šire europsko okružje, napomeno je da se europsko gospodarstvo suočava sa sve izraženijim strukturnim izazovima. Istaknuo je da tzv. „China shock 2.0” sve snažnije pogađa europsku industrijsku bazu, osobito automobilski i kemijski sektor, pri čemu rast kineskog uvoza dodatno pojačava pritiske na konkurentnost i zaposlenost u tim djelatnostima.
„Europa se danas istodobno suočava s rastućom konkurencijom iz Kine, energetskim i sirovinskim ovisnostima te izazovom zaostajanja u razvoju umjetne inteligencije. Upravo će sposobnost odgovora na te strukturne promjene u velikoj mjeri odrediti njezin budući gospodarski položaj”, rekao je guverner HNB-a, napominjući kako ukupna globalna neizvjesnost negativno djeluje i na rastuće dugoročne pritiske na hrvatske javne financije koji proizlaze iz povećanih potreba za financiranjem obrane te demografskih promjena povezanih sa starenjem stanovništva.
"Vjetar još uvijek nije olujan, nadajmo se da neće ni postati, ali jedra treba stalno prilagođavati. Iako Hrvatska i dalje ima relativno umjerenu razinu javnog duga, istodobno financiranje obrambenih potreba, mirovinskog sustava, zdravstva i dugotrajne skrbi postupno smanjuje raspoloživi prostor za druge razvojne prioritete. Ukupni hrvatski financijski i bankarski sustav je i dalje stabilan i otporan. Hrvatska raspolaže brojnim prednostima koje joj mogu pomoći u suočavanju s izazovima, no za očuvanje stabilnosti i nastavak konvergencije prema razvijenijim članicama Europske unije potrebno je nastaviti provoditi ekonomske politike koje će povećati produktivnost gospodarstva i još više unaprijediti kvalitetu i efikasnost javnih servisa", zaključio je Žigman.